Poslanik u NS RS, Jelena Trivić (PDP), u više navrata je predlagala izmjene Zakona o doprinosima u cilju rasterećenja privrede.
– Od zakona koje bih mijenjala to su uglavnom oni koji se tiču rasterećenja privrede i sve bi išlo u tom pravcu. Ljudima u privredi je od samih podsticaja bolje to da ih poreski rasteretite, nego da im neki novac refundirate – smatra Trivićeva.
Dodaje da je neophodno provesti Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru.
– Taj Zakon postoji, treba ga provesti u praksi. Dakle, postoji Zakon, ne postoji registar – objašnjava Trivićeva.
Primjena u praksi
Navodi da bi trebalo urediti i vršiti izmjene i dopune radnog zakonodavstva, s akcentom na Zakon o radu.
– Prije svega mislim na Zakon o radu, gdje postoji prostor za još neke dorade u smislu preciznijeg definisanja određenih članova. Vidjeli smo da je sada Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu kao dopuna tog osnovnog Zakona o radu, što je takođe solidan Zakon, ali mislim da se neće specijalno primjenjivati u praksi – ističe Trivićeva.
Ocjenjuje da imamo solidna zakonska rješenja, ali koja nisu primijenjena u praksi.
– Kao što je to Zakon o zaštiti uzbunjivača, odnosno ljudi koji prijavljuju korupciju. Ili naprimjer, kada poslodavac ne isplati platu da ga radnik može tužiti, što nikad nije pokrenuto. Ima brojnih stvari koje postoje, a ne primjenjuju se – kaže Trivićeva.
Lokalne zajednice
Potpredsjednik NSRS, Milan Petković (Ujedinjena Srpska), ističe kao problematiku činjenicu da često dolazi do razilaženja između skupštinske većine i gradonačelnika.
– Smatram da je to loše. Treba vidjeti eventualno kroz izmjene Izbornog zakona kako i na koji način to riješiti. Možda se vratiti na posebno biranje gradonačelnika, kako ne bi došlo do dupliranja vlasti i ne bi došlo do sukobazakonodavne vlasti na lokalnom nivou, odnosno skupštine i izvršne vlasti u smislu gradonačelnika, načelnika i načelnika odjeljenja – navodi Petković.
Imamo stalnu diobu vlasti, navodi Petković, pa je sporno nefunkcionisanje i stalno preglasavanje.
– Možda je postojao nekada dobar model, kada se posredno birao gradonačelnik. Iako možda nije bilo potpuno demokratski, u tom trenutku je značilo jednaku izvršnu i i zakonodavnu vlast. Kao sad na državnom nivou što imamo da skupštinska većina bira Vladu i da onda tu postoji operativnost u funkcionisanju – objašnjava Petković.
“Bijeli hljeb”
U više navrata je isticao i kako treba zakonski ukinuti „bijeli hljeb“ koji funkcioneri primaju šest mjeseci nakon isteka mandata.
– Treba ukinuti „bijeli hljeb“ na nivou lokalnih zajednica, na nivou cijele Republike Srpske. Nema potrebe da neko i nakon isteka mandata koristi to pravo – kategoričan je Petković.
On tvrdi da su svi političari koji se nakon mandata odluče za primanje „bijelog hljeba“ ili pohlepni ili nesposobni.
– Kada vide da im ističe mandat, ako ne mogu sebi u roku od mjesec dana naći posao, onda su nesposobni, a pohlepni su ako im nije bilo dovoljno četiri godine, pa moraju još da žive na grbači naroda – ističe Petković.
Privreda
I narodni poslanik Igor Žunić (SNSD) je saglasan da treba raditi na olakšanju privrednicima i poboljšanju zakona koji se odnose na unapređenje života.
– Svaki zakon treba da se prilagodi novim okolnostima u društvu i da pokreće zajednicu naprijed. Važno je da se radi na izmjenama zakona koji se tiču olakšanja privredne djelatnosti. Da privrednici lakše rade posao – kaže Žunić.
Kao Zakon sa nedostacima ističe i onaj o socijalnoj zaštiti.
– Treba nam poseban zakon o socijalnoj karti. Znamo da se ogromna sredstva troše na socijalni sektor, a mislim da nije pravično raspoređen – kaže Žunić.
Dodaje da Zakon o lokalnoj samoupravi ima dosta prostora za izmjenu, kao i svi oni zakoni koji se tiču smanjenja korupcije i kriminala.
Nameti
Dalje, Registar fiskalnih i parafiskalnih davanja i nameta privredi dugo se uspostavljao, a sve s ciljem smanjenja opterećenja na građane i privredu. To je u više navrata isticao narodni poslanik Davor Šešić (SDS).
– Saznao sam da je takav registar uspostavljen, iako poslanici nisu o tome obaviješteni. Sa centralnim registrom fiskalnih i parafiskalnih davanja bi trebala biti usaglašena sva davanja lokalnih zajednica, tako što se nalaze u tom registru. Suština pravljenja takvog registra nije bila da se samo nabroje razni nameti, već da se upoređivanjem potvrdi veliki broj sličnih poreza i taksi i da se u skladu s tim određen broj ukine i tako smanji opterećenje na građane i privredu. Pošto nikad nismo dobili takav dokument, ne znam šta se s njim postiglo i kako funkcioniše – rekao je Šešić.
Udruženja građana
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, Dejan Lučka, navodi da su neophodne zakonske regulative u vezi sa slobodom pristupa informacijama, u cilju proaktivnijeg pristupa samoj problematici, uz definisanje obaveznog periodičnog javnog objavljivanja informacija određenih organa i institucija, kao i jasnije i strože definisanje odgovornosti i kazni za one organe koji ne učine informacije dostupnom.
– Neophodno je i u zakonima olakšati rad udruženja i fondacija, kroz poreske i olakšice u doprinosima, kao i pojednostaviti procedure osnivanja udruženja – zaključio je Lučka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu