Slična je situacija i u drugim dijelovima BiH. Zašto tate izbjegavaju porodiljsko?
Prema podacima Javnog fonda za dječju zaštitu RS, tokom prošle godine porodiljsko je koristilo samo 40 očeva, što je 0,88 odsto, jer su u isto vrijeme na porodiljskom bile i 4.502 majke.
Ipak, 2022. je šampionska godina u odnosu na 2016. godinu, kad su na porodiljsko otišla 22 oca, ili na 2011, kad je ovo pravo iskoristilo samo 11 tata i 3.240 mama.
Rijetke “ptice”
Iako se ove brojke iz godine u godinu povećavaju, tate koje idu na porodiljsko još uvijek su “rijetke ptice“. Još je manje onih koji su spremni da javno govore o svom iskustvu.
Dražen Bujak, poštar iz Bijeljine, izuzetak je koji potvrđuje pravilo. On je jedan od prvih tata na porodiljskom u RS i prvi koji se „autovao“ u medijima.
Porodiljsko je koristio 2012. godine, kada se rodilo njegovo četvrto dijete, kćerkica Katarina.
Draženova supruga Slađa je preduzetnica, vlasnica pekarske radnje, pa su Bujakovi izračunali da im je isplativije i komotnije da se nakon dva mjeseca porodiljskog mama vrati svom biznisu, a da brigu o bebi preuzme iskusni tata.
– Uživam da hranim, presvlačim i uspavljujem kćerkicu i divno se osjećam u ulozi roditelja – rekao je tata Dražen prije 11 godina.
I danas se, kada je Katarina već velika djevojčica, rado sjeća tog vremena.
– Mi smo jedna velika i srećna porodica, volimo se i dijelimo sve obaveze i radosti. Najveće bogatstvo nam je kad se okupimo za praznike zajedno za trpezom, za Božić i Vaskrs – kaže Dražen za Srpskainfo.
Zašto ovakvih srećnih priča nema više? Zbog čega postoji otpor prema praksi, koja može biti i te kako korisna za odrastanje djeteta i za cijelu porodicu?
Fenomen
Opstaje li patrijarhat i u 21. vijeku i da li su tate na porodijskom i danas „čudo neviđeno“. Gleda li ih okolina, narodski rečeno, kao „pile sa tri noge“?
Ovim fenomenima bavilo se nedavno objavljeno istraživanje Sarajevskog otvorenog centra (SOC) „Otac na porodiljskom odsustvu“, koje je obuhvatilo 500 porodica iz svih krajeva BiH.
Pokazalo je da je, na nivou cijele BiH, pravo na naknadu umjesto plate za vreme korištenja porodiljskog koristilo tek 0,36 odsto očeva.
Istraživači SOC-a anketirali su ili intervjuisali 500 očeva, među kojima su i osmorica koja su koristila porodiljsko.
Njihovi odgovori, više nego analize stručnjaka, ukazuju na probleme s kojima se muškarci suočavaju kada roditeljstvo stave ispred karijere.
Čak polovina očeva, koji nisu koristili porodiljsko, navela je da nisu ni znali da imaju pravo na to. Čak 70 odsto ispitanika je izjavilo da im poslodavci „nisu predočili takvu mogućnost“.
Iz nekih odgovora u ovom istraživanju, ali i iz drugih izvora, da se naslutiti da poslodavci u privatnom sektoru nisu baš naklonjeni tatama koje žele da koriste porodiljsko.
Roditeljsko odsustvo
Nekim tatama nije po volji ni terminologija. Čak 55 odsto ispitanika smatra da bi bilo prikladnije da se odsustvo za njegu bebe zove „roditeljsko“, a ne „porodiljsko“.
Za termin „roditeljsko odsustvo“ već godinama se zalažu i aktivistkinje iz ženskih NVO.
Oko 11 odsto očeva smatra da porodiljsko treba da koriste isključivo žene – majke i da to nije „muški posao“.
Među muškarcima koji nemaju ovakve predrasude i koji dobro poznaju svoja prava prednjače visokoobrazovani.
I među tatama koje su koristile porodiljsko najviše je onih s fakultetskom diplomom.
Jedan od njih je Aleksandar Žolja iz Banjaluke, po obrazovanju profesor filozofije, a po zanimanju izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
Prije 14 godina, kada su dobili kćerkicu, ovu nevladinu organizaciju je vodila Aleksandrova supruga Dragana Dardić.
– Supruga je željela da se vrati na posao i dogovorili smo se da ću ja paziti na dijete. Pošto oboje radimo u organizaciji koja promoviše ravnopravnost polova, ni nama, ni ljudima u našoj okolini ova odluka nije bila neočekivana – kaže Žolja.
Procedure zagorčale život
Dodaje da ta odluka nije uticala na njegovu karijeru, a slično su se izjasnili i očevi koji su učestvovali u istraživanju SOC-a. Nije zabilježen nijedan slučaj da je tata, nakon porodiljskog, dobio otkaz, niti da je trpio neke druge posljedice na poslu.
Međutim, ono što je mnogima zagorčalo život su procedure za ostvarivanje prava na porodiljsko, koje su skrojene za mame, ali ne i za tate.
– U toku ove procedure morao sam da posjetim ginekologa, koji otvara bolovanje. U neku ruku to je simpatično; bio sam okružen trudnicama koje čekaju pregled, ali istovremeno je i zbunjujuće, jer ni sama doktorica nije znala šta da mi napiše – rekao je jedan anketirani tata, dodajući da su mu tražili i otpusno pismo iz bolnice nakon poroda.
Sarajlija, koji ima dvoje djece i oba puta je koristio porodiljsko, opisuje svoje iskustvo s poslodavcem, kada je prvi put podnio zahtjev za odsustvo.
– Bio sam prvi u firmi koji je to pravo koristio, tako da nije postojala ustaljena praksa. Čini mi se da sam ja bio bolje informisan o tome koje korake treba poduzeti, nego kolege iz odjela za ljudske resurse – navodi ovaj tata.
Neprilagođeni pravni dokumenti
Njegov sugrađanin napominje da u Kantonu Sarajevo očeve svrstavaju pod termine „trudnica“ i „porodilja“, jer pravni dokumenti vezani za porodiljsko nisu prilagođeni i za muškarce.
– Tokom procedure u opštini službenici su moj zahtjev tretirali kao „jedinstven slučaj“ – kaže tata iz Sarajeva.
I istraživanje SOC-a i podaci iz nadležnih službi pokazuju da porodiljsko češće koriste očevi iz većih gradova, poput Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, ili Bijeljine, nego oni iz malih mjesta.
Iako je to u neku ruku prednost, problem je što u većim gradovima „hodanje“ od ginekologa do poslodavca, opštine i Centra za socijalni rad, traži mnogo vremena, kojeg roditelji, nakon rođenja bebe, nemaju.
Tata iz Banjaluke, koji je porodiljsko koristio prije 10 godina, kaže da bi procedure trebalo pojednostaviti i za mame i za očeve.
On smatra da majka treba da bude s djetetom u prvim mjesecima, zbog dojenja, jer je to uloga koju otac ne može preuzeti, ali da otac i majka imaju podjednako važnu ulogu u podizanju djeteta i osećaju jednaku ljubav.
– Trebalo bi raditi na promovisanju korištenja porodiljskog odsustva među očevima – kaže ovaj Banjalučanin.
Socijalne vještine
Slično misli i tata iz Tuzle, koji je prošle godine bio pet mjeseci na porodiljskom, dok je sedam mjeseci to pravo koristila njegova supruga.
– Ovo pravo bi trebalo biti fleksibilnije postavljeno: da roditelji naizmjenično koriste odsustvo, te da jedan i drugi roditelj može više puta koristiti odsustvo – kaže ovaj Tuzlak.
Zadovoljan je što sada, nakon što mu je isteklo porodiljsko, može da radi od kuće i bude na raspolaganju svom djetetu.
– Roditeljstvo me naučilo da budem bolji čovjek. Za tih tih par mjeseci, kada sam intenzivno boravio s bebom, stekao sam mnoge socijalne vještine. Naučio sam dosta o strpljenju, razumijevanju, uvažavanju potreba drugih. Nakon porodiljskog sam se na posao vratio kao bolji radnik – kaže tata iz Tuzle.
Ima i ljudi koji smatraju da tate „bježe“ na porodiljsko, kako bi se „odmorile od posla“. Naravno, to je daleko od istine: svi koji su odgajali djecu znaju kakav je posao brinuti o bebi.
Ali, tate koje imaju to iskustvo, tvrde da je ono neprocjenjivo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu