Njegova odluka sa svog bivšeg telohranitelja Alekseja Djumina pošalje u Kursk pokazala je da Moskva očajnički pokušava da zaustavi ukrajinski prodor.
Hiljade ukrajinskih vojnika probilo je rusku granicu 6. avgusta, u iznenadnom napadu za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je usmjeren na poboljšanje pregovaračke pozicije Kijeva na potencijalnim budućim mirovnim pregovorima te usporavanje napretka njegovih snaga duž fronta. Kako piše Rojters, ukrajinske snage su isjekle dio ruske teritorije, što je Moskvu natjeralo da evakuiše skoro 200.000 ljudi i pošalje rezerve.
Ruski ratni blogeri izvijestili su o intenzivnim borbama širom “kurskog fronta”, kako su Ukrajinci pokušavali da prošire svoju kontrolu. Oni su rekli da Rusija dovodi vojnike i teško naoružanje i da je odbila brojne ukrajinske napade.
Vanredna situacija u Belgorodu
Ipak, Ukrajinci su pored Kurska napali više oblasti u Rusiji, u kojoj sada bukte sukobi. U Belgorodskoj oblasti proglašena je vanredna situacija na federalnom nivou zbog napada dronovima.
– U skladu sa informacijama dobijenim tokom izvještaja, predlažem da se vanredna situacija koja je nastala u Belgorodskoj oblasti klasifikuje kao federalna vanredna situacija i uspostavi savezni nivo reagovanja – rekao je šef ruskog Ministarstva za vanredne situacije Aleksandar Kurenkov.
Kako je naveo, situacija u regionu je teška i napeta. U napadima ukrajinskih snaga u Belgorodskoj oblasti proteklih dana oštećeni su stambeni objekti i infrastruktura, a ima stradalih i povrijeđenih.
Četiri civila povrijeđena su jednom napadu dronovima na grad Šebekino u ruskoj Belgorodskoj oblasti, saopštio je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.
– Grad Šebekino napadnut je dronovima ukrajinskih oružanih snaga. Četiri civila su povrijeđena, uključujući dva radnika Hitne pomoći – napisao je on na svom Telegram kanalu.
“Zauzeli zemlje koliko Rusija u ovoj godini”
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je slike “Suhoj” bombardera Su-34 kako navodno pogađaju ukrajinske trupe u Kurskoj oblasti, dodajući da su odbili napade u selima na oko 26-28 km od granice. Ministarstvo je navelo da su ukrajinske trupe u jednom danu na Kurskom pravcu izgubile u do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030.
Od početka napada uništeno je 35 ukrajinskih tenkova, 31 oklopni transporter, 18 borbenih vozila pešadije, 179 drugih borbenih oklopnih vozila, 78 vozila, četiri PVO raketna sistema, dva lansera višecevnih raketnih sistema i 14 topova, dodaje se.
Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov tvrdi da je ukrajinsko napredovanje zaustavljeno.
V.d. guvernera Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je da Ukrajina kontroliše 28 naselja u oblasti, da je upad dubok 12 kilometara, a širok 40 km. Ali, vrhovni komandant Ukrajine Oleksandr Sirski tvrdio je u utorak da oni kontrolišu 74 naselja. Ukrajina tvrdi da kontroliše 1.000 kvadratnih km teritorije, što je dvostruko više od ruskih brojki.
Kako je pisao CNN, Ukrajina je za nedjelju dana zauzela zemlje koliko Rusija za ovu godinu (prema ISW 1.175 kvadratnih km).
Bivši tjelohranitelj na čelu odbrane Kurska?
Kako piše Njuzvik, pozivajući se na jednog zvaničnika i ruske proratne blogere, predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Alekseja Djumina, bivšeg tjelohranitelja Kremlja, na čelo odbrane Kurske oblaste, naizgled zamjenjujući dužnosti Gerasimova u tom području.
Djumin, koji se smatra mogućim nasljednikom ruskog lidera, poslat je kao “anđeo osvete” sa zadatkom da pokuša da povrati teritoriju koju je zauzela Ukrajina.
– Moji izvori su potvrdili ovu informaciju unaprijed. Zaista, Djumin je pozvan na sastanak sa Putinom i dobio je instrukcije da nadgleda sprovođenje protivterorističke operacije. Ali, glavni zadatak je poraz ukrajinskih oružanih snaga koje su izvršile invaziju na teritoriju Kurske oblasti – rekao je u Nikolaj Ivanov, poslanik ruske Dume iz regiona Kursk.
Ovo nije moguće nezavisno potvrditi.
Ali, do toga dolazi u trenutku kad se Gerasimov navodno našao pod paljbom jer je odbacio upozorenja obavještajnih službi da se Ukrajinci pripremaju za upad u Kursk. Poznati Telegram kanal “Ribar” navodi da imenovanje Djumina ukazuje na to da, bez učešća Moskve, snage bezbjednosti nisu bile u stanju da riješe “operativnu krizu u Kurskoj oblasti”.
Prošle nedjelje se spekulisalo da je Putin postavio Aleksandra Bortnikova, direktora FSB, da preuzme operacije u Kursku. Na sastanku koji je održao sa bezbjednosnim zvaničnicima, Putin je rekao da će Rusija istjerati ukrajinske trupe.
Komentarišući šanse za pregovore sa Kijevom, Putin je rekao da ne može biti mirovnih pregovora sa onima koji neselektivno gađaju civile i civilnu infrastrukturu. On je rekao da upad u Kursk ima za cilj da zaustavi ofanzivu ruskih trupa duž linije fronta. Putin je rekao da tempo ofanzive ruskih snaga na liniji fronta nakon događaja u Kurskoj oblasti ne samo da nije opao, već je povećan za 1,5 puta. Dodao je da su ruske trupe, uprkos provokacijama Kijeva, napredovale duž čitave linije kontakta.
Ipak, kako piše Rojters, strana okupacija ruske zemlje je sramota za armiju i Putina. Ovo je najozbiljniji upad u Rusiju još od Bitke za Kursk 1943. u Drugom svjetskom ratu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je akcija u Rusiji pitanje ukrajinske bezbjednosti i da je Rusija iskoristila Kursku oblast za pokretanje mnogih udara na Ukrajinu. Ali, slanjem snaga u Kursk, Ukrajina bi mogla da ostavi druge dijelove fronta izloženim, baš u trenutku kad Moskva napreduje, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu