Politika

Zajednički bilans hrane i energenata: Tegeltija i Vučić o saradnji dvije države, naglašena potreba za kontrolom cijena

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je danas da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvati rukovodstvo Republike Srpske i zajedničke institucije BiH da se pokuša napraviti zajednički bilans potreba za hranom i energentima kako bi se spriječile špekulacije oko cijena.

Zajednički bilans hrane i energenata: Tegeltija i Vučić o saradnji dvije države, naglašena potreba za kontrolom cijena
FOTO: SAVJET MINISTARA BIH

To će biti u relativno kratkom periodu, rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu gdje prisustvuje Samitu “Otvoreni Balkan”.

Tegeltija je rekao da je tokom susreta sa Vučićem razgovarano o projektima u BiH – izgradnji aerodroma kod Trebinja i Hidroelektrana Buk Bijela, koji su oba na teritoriji Republike Srpske.

– Srbija je i dalje opredijeljena, a ostaje nama u BiH da riješimo svoje nesuglasice i neke papire da bi to nastavili da realizujemo. Samo da podsjetim da će aerodrom, koji treba da izgradi Srbija, biti vrijednosti ukupnih godišnjih stranih investicija u cijeloj BiH – napomenuo je Tegeltija.

Pročitajte još

On je naveo da je teško bilo kome objasniti zašto bi realizacija ovih projekta bila loša odluka u BiH.

– Razgovarali smo o saradnji i pomoći koju je Srbija pružala do sada lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj uz obećanje da će se to nastaviti i da će se planirati – dodao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je naveo da je predsjedniku Srbije poznato sve do u detalje kada je riječ o investicijama u svakoj od lokalnih zajednica.

Tokom susreta bilo je riječi i o bilateralnim odnosima i saradnji, te ključnim pitanjima koje nose predstojeća jesen i zima.

– To je prije svega strah kako obezbijediti dovoljne količine hrane i energenta i kako omogućiti što bolje cijene za energente i hranu. Sinoć je Vučić predložio i svi smo prihvatili i danas još jednom konstatovali da se formira grupa eksperata koja će se baviti analizom stanja i nuditi neka regionalna rješenja – rekao je Tegeltija.

On je naveo da će se na taj način pokazati da zajedno zemlje regiona jedni drugima mogu da ponude pomoć u preovladavanju krize.

– Jasno da je Srbija ta koja može da vrši isporuku hrane i da smo svi naslonjeni na tu zemlju kada je riječ o proizvodnji ulja i još nekih žitarica. BiH i Republika Srpska imaju kapacitete kada je u pitanju proizvodnja električne energije za kojom objektivno u Srbiji postoji potreba – rekao je Tegeltija.

Nema razloga za otpor inicijativi zbog Vučića

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ukazao je danas da ne postoji razlog za otpor prema “Otvorenom Balkanu” zbog činjenice što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lider ove inicijative.

– Razumjeli smo poruke. Ne postavljaju se datumi i ne uslovljava se. Vrata su nam otvorena kada budemo mogli da donosimo političke odluke. Činjenica je da su poslovna zajednica, privredna komora i svi opredijeljeni za “Otvoreni Balkan”. Nama nedostaju samo političke odluke – pojasnio je Tegeltija.

On je danas u izjavi novinarima napomenuo da tehničke grupe iz BiH učestvuju u radu tijela koja kreiraju rješenja vezana za “Otvoreni Balkan”, tako da je zemlja spremi da pristupi u potpunosti nakon što se donese politička odluka.

FOTO: SAVJET MINISTARA BIH
FOTO: SAVJET MINISTARA BIH

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će biti posljednji predstavnik BiH koji na samitu “Otvoreni Balkan” prisustvuje u svojstvu gosta.

– Nadam se da će bilo ko nakon mene na ovoj funkciji biti punopravni član “Otvorenog Balkana” i donositi odluke u interesu građana BiH. Nesporno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lider ovog projekta. Nesporno je i da unutar BiH postoji otpor prema ovom projektu”, rekao je Tegeltija.

Sa Kovačevskim i Abazovićem o potrebi pristupanja “Otvorenom Balkanu”

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je sa premijerima Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i Crne Gore Dritanom Abazovićem u odvojenim susretima razgovarao o prednostima “Otvorenog Balkana” i o važnosti da BiH i Crna Gora što prije pristupe ovom projektu.

Tegeltija je rekao novinarima u Ohridu, gdje je učestvovao na samitu “Otvoreni Balkan”, da je sa Kovačevskim vodio prijateljski razgovor, s obzirom da Sjeverna Makedonija i BiH nemaju otvorenih pitanja, te da su konstatovali da bi ekonomska saradnja mogla biti na višem nivou, nego što je to u ovom trenutku.

– Razgovarali smo o tome koliko može pomoći “Otvoreni Balkan” da se ekonomska saradnja podigne na viši nivo. Nezaobilazne teme su i snabdijevanje hranom i enrgentinma do kraja godine – naveo je Tegeltija.

Tegeltija je naglasio da su svi u razmišljanjima i problemima da li će i koliko hrane i energenata biti i kako će se cijene kretati.

Pročitajte još

– Pitanje za budućnost, gdje smo napravili greške u planiranju, kako smo došli u situaciju da zavisimo od jednog izvora snabdijevanja i da nemamo alternativu. Ima zanimljivih i dobrih prijedloga kako da se to regionalno postavi na jednu osnovu. Naravno, stav BiH je da smo veoma zainteresovani da pristupimo “Otvorenom Balkanu” i da je ovo prilika da to iznesemo – rekao je Tegeltija.

Tegeltija je naglasio da je sa Abazovićem razgovarao o potrebi unapređenja saobraćajne infrastrukture između dvije zemlje, s obzirom na povećanje saobraćaja, ljudi i roba između BiH i Crne Gore, ali da je to komunikaciono najlošije povezano područje.

– To je ključno pitanje. Mi smo sve sporazume potpisali koji su vezani za izgradnju mosta, gdje bi se gradio zajednički granični prelaz između BiH i Crne Gore. Bilo je govora i kako ubrzati saobraćaj na postojećim graničnim prelazima u trenutku turističke sezone, kako bi građanima bilo omogućeno lakše kretanje – naglasio je Tegeltija.

On je ukazao da će BiH svoj dio posla na izgradnji deonice puta Foča-Šćepan Polje uraditi kroz projekte Investicionog plana za zapadni Balkan, a da će Crna Gora unaprijediti svoju dionici puta.

Tegeltija je istakao da je sa Abazovićem razgovarao i o važnosti pristupanja Crne Gore i BiH projektu “Otvoreni Balkan”, kako bi mogli koristiti zelene linije, kao što to čine Srbija, Makedonija i Albanija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu