Obratili smo se ovom ministarstvu zbog diskriminacije zadruga u Distriktu u odnosu na zadruge u entitetima, a oni su poslali pismo Vladi i nadležnom odjeljenju sa jasnim pitanjem da li imaju namjeru da izvrše usaglašavanje. Vidjećemo šta će vlasti uraditi i da li će biti političke volje da se nakon 16 godina ovaj zakon uskladi – rekao je Šaćir Rahman, predsjednik Zadružnog saveza Brčko distrikta.
On tvrdi da zadružna imovina nije javna imovina i da bi konačno rješavanje ovog problema donijelo korist poljoprivrednim proizvođačima u Distriktu, ali i u entitetima gdje je ovo pitanje drugačije riješeno.
– Zadružna imovina je poseban oblik privatne imovina. Sudovi i institucije Distrikta zloupotrebljavaju Arbitražnu odluku koja je riješila pitanje i status Distrikta, a nije rješavala imovinska pitanja – ističe Rahman.
Političko pitanje
Anto Domić, zamjenik gradonačelnika Brčko distrikta, kaže da je pitanje imovine zemljoradničkih zadruga u Distriktu političko, pravno i ekonomsko i da bi ono do sada bilo riješeno da ga je lako riješiti.
– Taj zahtjev postoji godinama i bilo je pokušaja da se nađe odgovarajući pravni okvir, ali kako stvari stoje sve ide u prilog tome da se neće moće udovoljiti njihovom zahtjevu. Zadruge su doživjele sudbinu Arbitražne odluke po kojoj sva društvena imovina postaje imovina Distrikta i u skladu s tim je donesen i Zakon o zemljoradničkim zadrugama – kaže Domić i dodaje da u zadnje vrijeme o ovom pitanju nije bilo riječi na Vladi.
Adis Rahman, projekt menadžer ZZ „Brka“ Brčko, tvrdi da Arbitražna odluka za Brčko nije prepreka i da je između pojma upravljanja i vlasništva stavljen znak jednakosti.
– Zadruge ne traže imovinu Distrikta, one traže samo ono za šta imaju kupoprodajne ugovore – kaže Rahman.
Blokada
Dodaje da se zakon o zemljoradničkim zadrugama u Distriktu mora usaglasiti sa Opštim zakonom o zadrugama BiH i zbog procesa pridruživanja Evropskoj uniji.
– Sve više novca iz EU fondova biće namijenjeno BiH, a već sada vidimo da će se od aplikanata tražiti ispunjavanje određenih uslova, poput zadružne revizije, koju naš zakon ne poznaje – kaže Rahman.
U zadružnom savezu je ukupno pet zadruga od kojih radi samo jedna – ZZ „Brka“.
– Sve druge zadruge blokirane su više od deset godina i ne rade uopšte. Imamo nešto imovine oko koje se raspravljamo i to je sve – kaže Dušan Letić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza i ističe da su iz godine u godinu odlazili u Odjeljenje za poljoprivredu i nadležne skupštinske komisije, ali nisu ništa postigli.
Stoga se sada nadaju da će dopis Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Vladi i nadležnom odjeljenju pokrenuti rješavanje ovog problema.
„Brka“ otkupila dugove
ZZ „Brka“ je najveći povjerilac ZZ „Ratar“, zadruge koja je nastala 1946. godine.
– ZZ „Ratar“ je otišao u likvidaciju, a 2006. godine i u stečaj da bi se 2015. revizijom utvrdilo da je računovodstvena dokumentacija falsifikovana kako bi firma bila gurnuta u stečaj. ZZ „Brka“ je otkupila sve dugove i obaveze „Ratara“ od oko 1,8 miliona KM i od javnih preduzeća koja su u vlasništvu Distrikta ima velika potraživanja. Samo jedno priznato potraživanje od „Novog Bimeksa“ Gornji Rahić iznosi od 450.000 KM i ono ne može da se naplati – kaže Šaćir Rahman, direktor ZZ „Brka“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu