Rekao je ovo Boris Pistorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke u ekskluzivnom intervjuu za Blic.
U okviru posjete regionu, Pistorijus sutra boravi u Beogradu, a za Blic govori o Zapadnom Balkanu, Kosovu, povećanju angažmana Njemačke unutar KFOR, bilateralnoj saradnji dvije vojske, ali i ruskoj agresiji na Ukrajinu i prognozi koju je prije izvjesnog vremena iznio – da je ruski napad na NATO moguć za pet do osam godina.
Pistorijus je otkrio razlog svoje posjete Zapadnom Balkanu, te ocijeno bezbjednosnu situaciju u tom regionu.
– Jedno od težišta našeg međunarodnog upravljanja krizama je Zapadni Balkan. Zato mi je bitno da steknem lične uvide u rad naših vojnika u operativnim kontingentima na Kosovu i u BiH. Time želim da pokažem našim vojnicima da ih Njemačka podržava i da je njihova misija od velikog značaja za nas. Istovremeno mi je važno da steknem sveobuhvatnu sliku situacije na licu mjesta, i to u direktnom kontaktu sa ljudima. Zato sam odlučio da na ovom putovanju posjetim i Srbiju i da ovdje vodim razgovore sa zvaničnicima. Moj cilj je da bolje razumijem stanovišta svih aktera u regionu. Da budem iskren, zabrinut sam što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama. Ovaj važan region u srcu Evrope, nedaleko od Njemačke, zahtjeva našu pažnju. Da budemo jasni, želimo da doprinesemo stabilizaciji u regionu. Želimo da podržimo region i, u perspektivi, da blisko pratimo njegov put ka Evropskoj uniji. U načelu je situacija u BiH i na Kosovu trenutno mirna. Međutim, upravo na Kosovu je ona i dalje podložna kratkoročnim eskalacijama, što je pokazala protekla godina. Ali i u BiH situacija može da eskalira zbog provokativne retorike i provokativnih poteza pojedinih političara. Stoga zajedno sa našim partnerima pomno pratimo situaciju i u stanju smo da brzo reagujemo, što smo i pokazali krajem prošle godine – rekao je Pistorijus.
Pistorijus je otkrio kako vidi odnos Beograda i Prištine, te da li vidi rješenje tog odnos.
– Situacija u regionu ostaje složena i ponekad napeta zbog različitih, duboko ukorijenjenih i djelimično istorijskih sukoba. Odnos između dvije zemlje se razvija sporo. Dijalog o normalizaciji pod okriljem EU nastavlja da daje nove impulse ali, nažalost, ne postiže trajni iskorak. Napredak je često blokiran uslijed duboko ukorijenjenog nepovjerenja. S jedne strane, to je razumljivo, jer nisu još zarasli svi ožiljci prošlosti. S druge strane, napredak se ne može postići bez međusobnog zbližavanja i povjerenja. Po mom mišljenju, normalizacija odnosa je prvi korak ka pozitivnoj budućnosti. Kao i u svakom sukobu, nikada nije samo jedna strana kriva. Obje strane treba da preispitaju svoje dosadašnje zacementirane pozicije. Jasno stavljam do znanja svima sa kojima razgovaram na svom putovanju da provokacije nikada nisu od pomoći. Radi se o tome da sve strane naprave iskorak i pošalju vidljive znake spremnosti za kompromis – kaže Pistorijus.
Pistorijus je dao svoje mišljenje i o planovima Prištine da uvede evro kao jedinu valutu na Kosovu.
– Ovdje su se sukobila dva gledišta: s jedne strane, uredba predstavlja primjenu Kosovskog ustava, a sa druge strane, srpski ustav predviđa dinar kao jedino sredstvo plaćanja. Jasno mi je da srpski dio stanovništva, posebno na sjeveru Kosova, i dalje zavisi od upotrebe srpskog dinara. Za promjenu je potrebno vrijeme. I to vrijeme treba sebi dati, kako bi se dijalogom došlo do rješenja. Mislim da i ovaj konflikt treba riješavati za pregovaračkim stolom u okviru mirovnog dijaloga koji vodi EU. Do tada se mora izbjeći eskalacija zbog ishitrenog djelovanja – rekao je Pistorijus.
Pistorijus je otkrio i to da li će Njemačka pojačati svoje trupe u okviru KFOR na KiM.
– Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Moramo da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To, takođe, jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kaže Pistorijus.
Pistorijus je objasnio svoju tvrdnju “da je ruski napad na NATO moguć za pet do osam godina”.
– Revizionistička i agresivna Rusija, kakvu danas vidimo poslije dvije godine rata u Ukrajini, spremna je na sve. Nažalost, ne vidimo nikakve pokazatelje da se Rusija odriče svoje agresivne, neoimperijalne politike. Naprotiv, percipiramo pojačanu prijeteću retoriku Moskve koja je usmjerena protiv Zapada i koja, na primjer, dovodi u pitanje nezavisnost baltičkih država. Moramo da računamo s tim da će Moskva kompenzovati svoje gubitke u Ukrajini za pet do osam godina. Putin, takođe, ulaže napore da ubrza uvećanje oružanih snaga. Veliki dijelovi privrede su prebačeni u ratnu ekonomiju. U ovoj situaciji smo mi, NATO saveznici, pokazali da smo jedinstveni. Svaku prijetnju shvatamo ozbiljno i spremni smo. Jedno je jasno: branićemo svaki pedalj naše teritorije u slučaju napada – rekao je Pistorijus.
Pistorijus je govorio i konceptu neutralnosti Srbije u trenutnim geopolitičkim odnosima.
– Neutralnost ne znači da država nije u stanju da se brani. Kada je riječ o Srbiji, vidimo sve veću orijentaciju ka Zapadu kada su u pitanju sistemi naoružanja i oprema – bilo da se radi o helikopterima “erbas” H145, od kojih Srbija danas ima brojnu flotu, ili o francuskim komunikacionim uređajima tipa “Tales”. Pozdravljamo ovu orijentaciju i željeli bismo da nastavimo da podržavamo Srbiju u izgradnji njenih borbenih kapaciteta za povećanje sopstvene odbrambene spremnosti. Ali, jasno je, takođe, da bi naši napori bili značajno pojednostavljeni kada bi dijalog o normalizaciji u regionu napredovao brže – kaže Pistorijus.
Pistorijus je otkrio i šta misli kada je u pitanju ruska agresija na Ukrajinu.
– Putin igra na vrijeme. On očigledno vjeruje da će se oni koji podržavaju Ukrajinu umoriti, da ćemo, dakle, posustati i popustiti. Vara se ako tako misli. Nećemo posustati. I mi u Njemačkoj to potkrepljujemo brojevima i djelima. Moramo jasno staviti do znanja agresoru – posebno u Evropi – da ne može jednostavno pomjerati granice upotrebom sile. Ako ne stanemo na put ovom agresivnom djelovanju, moramo da računamo s tim da će Putin u budućnosti napadati i druge zemlje. Dakle, moramo da spriječimo da revizionisti i druge autokrate ovo vide kao ohrabrenje da dovedu u pitanje suverenitet slabijih država. Inače će to negativno uticati na postojeći međunarodni poredak. Imajući sve to u vidu, naši partneri i mi smo jedinstveni: podržaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno. Njemačka je ove godine povećala budžet za podršku Ukrajini na preko sedam milijardi evra kako bi mogla da obezbijedi više materijala i, prije svega, hitno potrebnu municiju. Obučavamo ukrajinske vojnike. I pomažemo u povećanju spremnosti Ukrajinaca – uz pomoć naše “Capability Coalition”. Takođe, podržavam apel našeg kancelara upućen evropskim partnerima da učine još više za Ukrajinu – rekao je Pistorijus, piše Blic.
Pistorijus je govorio o povratku vojnog roka u Srbiji i Njemačkoj.
– Trenutno razmatramo – sa otvorenom prognozom za ishod – da li bi opšta civilna služba ili možda čak i obavezno služenje vojnog roka u Njemačkoj imalo smisla. Alternativno, razmatramo i mogućnost da se svi pripadnici iste generacije pozivaju na regrutaciju, a da ih potom pitamo da li su zainteresovani da se priključe Bundesveru – na dobrovoljno služenje osnovne obuke ili kao vojnik na određeno vrijeme. Jedno pitanje koje je u tome važno jeste da li možemo da postignemo jaču ukorijenjenost Bundesvera u društvu. Mora da nam bude jasno da se bezbjednost naše zemlje ne može uzimati zdravo za gotovo, već da su nam potrebni visoko obučeni i dobro opremljeni vojnici. Jasno mi je da bi uvođenje opšte civilne službe ili opšta obaveza služenja vojnog roka duboko zadiralo u život mladih. Stoga se ovakva mjera mora pažljivo razmotriti i obrazložiti. Za to su potrebne sugestije političara, ali i široka društvena debata – zaključio je Pistorijus.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu