Postoje dva tipa ljudi, a to su ljudi sove i ljudi ševe, znači oni kojima jako odgovara da noću ne spavaju do nekog gluvog doba, a onda zaspu oko pola 6, 6 i spavaju do dvanaest. Njima odgovara ta noćna homeostaza gdje ih niko ne dira kada oni mogu da rade šta hoće i tada se dobro osjećaju. To je genetika, znači neko je naslijedio takav tip spavanja, a postoji i jedan sidrom koji se zove DSPS koji objašnjava da njima odgovara da kasnije legnu da spavaju i takav poremećaj se ne liječi već kažu stručnjaci koji se bave time da te ljude samo treba uposliti od sedam ujutru i on će morati da promijene ritam priča prof. dr Diligenski.
Takođe, kako kaže, postoje ljudi kojima jako odgovara da ustaju rano ujutru, a to su ljudi na selu, oni rade cijeli dan i već u sedam sati se spremaju za počinak. To su različiti genetski modeli.
Na pitanje šta je sa ljudima koji odu na spavanje oko pola jedanaest, jedanaest, ali se oko dva, pola tri bude i ne mogu da nastave sa spavanjem prof. dr Diligenski kaže:
– Ukoliko rano uveče morate da zaspite i malo odspavate pa se probudite to je tipično za depresiju, a ranojutarnje buđenje može da bude anksioznost miješana sa depresijom. Nesanica je simptom anksioznosti ili depresivnosti. Pojedinačna nesanica, a da nije dio anksioznosti ili depresivnosti je jako rijetka – objašnjava Diligenski.
Doktor kaže da je nesanica moguća i u periodu menopauze kada dolazi do disbalansa hormona u organizmu.
– Imate i aktuelni sters zbog kojeg neki ljudi teško zaspu, to je neka velika anksioznost zbog koje ne možete da zaspite i onda ste u jednoj hroničnoj nesanici kada vam je potrebna i stručna pomoć – kaže psihijatar.
On podsjeća da mi nismo izlovani, te da je ovo svjetski problem – u Americi se smatra da više od 30 ili 40 odsto ljudi opšte populacije ne spava.
– Ovi lijekovi koji su takozvani zethipnotici se daju iz tih razloga da se vi uspavate i da ujutru ustanete rano i budete spremni za posao, garantuju vam četiri do šest sati spavanja. Međutim vi ne možete nešto tu suštinski da promijenite jer vas i dalje čeka taj stres na poslu i zapravo sve je od slatkog i lijepog života što bi rekli – priča psihijatar.
Šta možemo da uradimo?
Doktor kaže da je najbolje rješenje fizička aktivnost.
– Morate biti hronično na nekom sistemu vježbanja, da imate kondiciju. Nije bitno šta ćete vježbati, da li ćete voziti bicikl ili ćete da idete u teretanu, šetnju. Bitno je da vježbate i da imate rezervu u fizičkoj snazi i čim imate rezervu u fizičkoj snazi simptomi su za pedeset odsto niži. Čak su vam i lijekovi manje potrebni kod psihotičnih poremećaja, ozbiljnih stanja, kada vježbate. Apsolutno svim pacijentima preporučujemo fizičku aktivnost jer je to nešto što je jako delotvorno i može da popravi kličničku sliku bilo kog poremećaja – tvrdi doktor.
Šta je sa melatoninom?
– Melatonin je odličan, on popravlja ritam spavanja, arhitektoniku spavanja, ne uspavljuje baš nešto, više su to neki drugi lijekovi, ali je to jedno otkriće koje je sasvim korisno – kaže prof. Diligenski.
S druge strane, kako kaže, postoji i nesanica kod starih ljudi koja je i fiziološka, oni imaju pet do šest sati spavanja, ali nekome je to malo, misli da bi trebalo više da spava, pa se tada daju lijekovi koji tu povoljno utiču.
Doktor podseća da je strogo zabranjena kafa nakon 18 časova, čak i čaj, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu