U Cvetnoj nedjelji vaskršnjeg posta, svakog dana djevojčice i djevojke odlaze na livade i beru poljsko cvijeće, kojim kite kuće i dvorišne zgrade sa spoljne strane. Najčešće se kiti margaretom i krasuljkom. Negdje se djevojke opasuju vrbovim prućem, a momci mladom koprivom.
Ove nedjelje kreče se voćke, nasađuju kvočke, ali ništa što cvijeta ne treba sijati, jer će u tom slučaju sav cvijet smetnuti i neće biti ploda.
Tokom Cvjetne sedmice, a na praznik Cvijeti, postoji običaj da se od cvijeća i vrbovih grančica pletu vjenčići koje stavljamo na glave ili čuvamo u domu kako bi smo privukli napredak i zdravlje.
Običaj nalaže da svi ove sedmice “zavire u svoje srce“, da se pokaju i pripreme za veliki praznik koji predstoji, jer samo oni “čistog srca” mogu da shvate suštinu Hristovog vaskrsnuća. Ova sedmica treba da bude priprema za sledeću Strasnu sedmicu, kada poste čak i oni koji nisu toliko revnosni vjernici, zarad svog i zdravlja svoje porodice, prenosi Stil.
U Kupreškom polju u jednom od dana Cvjetne nedjelje, žene uberu onoliko krasuljka koliko ima ukućana, pa zadenu cvijeće uveče kod vrata. Ubrano cvijeće se ne unosi u kuću.
Šesta nedjelja Velikog posta posvećena je sjećanju na događaj svečanog Ulaska Hristovog u Jerusalim, gdje je On išao da bude razapet na Krstu i da postrada radi našeg spasenja. Taj praznik naziva se Cvjetna nedjelja ili Vrbica, zbog običaja da se na taj dan osvećuju palmine grančice, koje kod nas zamenjuju grančice vrbe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu