Zaključi su ovo analize o stanju u BH pravosuđu koju je u saradnji sa TI BiH sačinio pravni stručnjak i sudija Suda BiH Branko Perić, a koja je pokazala da su ključni problemi „nezainteresovanost organa vlasti za stabilizaciju sistema i očigledan prodor politike u pravosuđe preko poluga u VSTS“.
Kriza je razorila temelje na kojima treba da počiva pravosudni sistem. U sistemu ne postoji neophodan stepen nezavisnosti, upravljačke kompetentnosti i odgovornosti. S ovakvom dubinskom krizom pravosudni sistem nije sposoban da osigura vladavinu prava i uspostavi ozbiljno narušeno povjerenje građana u pravosuđe – navedeno je u analizi pod nazivom “Pravosuđe u BiH: Stanje i perspektive”.
Dalje navode da se postavlja pitanje ko može da riješi nagomilane problema pravosuđa i na koji način.

– Nema sumnje da to ne mogu uraditi domaće institucije. Prvo, domaće vladajuće politike su očigledno učestvovale u kreiranju krize stavljanjem ključnih pravosudnih institucija pod svoju kontrolu. Nije realno očekivati da one otklone probleme za koje su odgovorne – objašnjeno je u analizi.
Stručnjaci su zaključili da će zastoj u formiranju vlasti u značajnoj mjeri uticati na njenu efikasnost u dužem periodu, te da način na koji se donose odluke u nadležnim državnim tijelima ne garantuje efikasan proces reformi.
– Dakle, apsolutno je nerealno očekivati da domaće vlasti, u trenutnom odnosu snaga i sastavu, usvoje novi zakon o VSTS. Ostaje jedina realna opcija da zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS nametne visoki predstavnik, što takođe, prema trenutnoj situaciji, nije izvjesno – navode oni.
Zaključuju da novi pristup reformi pravosuđa mora podrazumijevati rješavanje pitanja nekompetentnosti postojećeg saziva VSTS i rješavanje problema instalirane upravljačke strukture u pravosudnim institucijama, koja je u mandatu ovog saziva VSTS izabrana suprotno kriterijumima za izbor i pod sumnjom spoljnjeg uticaja.
Bez rješavanja ovih problema nema izgleda da novi zakon može osigurati oporavak sistema i uspješan nastavak reformskog puta.
– Dio predsjednika sudova i glavnih tužilaca nije imenovan zbog ostvarenih rezultata i nespornih kompetencija, nego zbog lojalnosti strukturi ili pod vanjskim uticajem. Oni su prijetnja izboru kompetentnih članova za novi saziv VSTS i neophodnim reformama – navedeno je u analizi.
Naglašavaju da ne postoji nijedno drugo rješenje za probleme koji su srušili pravosudni sistem, uništili povjerenje u pravosuđe i vladavinu zakona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu