Trenutno smo u fazi koja se bavi “screeningom”. Faza “screeninga” zapravo podrazumijeva tri koraka. Prvi je eksplanatorni “screening”, gdje Evropska komisija objašnjava nama propise. Drugi je bilateralni “screening” i treći je izrada izvještaja – objasnila je Habota.
Navela je kako je prije dvije nedjelja održan prvi uvodni sastanak između “ad hok” delegacije Bosne i Hercegovine i delegacije Evropske komisije.
– Na tom sastanku prezentovan je cjelokupan okvir i način na koji će nama biti dostavljen eksplanatorni “screening”. Dan nakon toga nama jesu dostavljeni materijali s cjelokupnim eksplanatornim “screeningom”. Zapravo, tu se radi o svim sastancima, prezentacijama sastanaka koje su imali Ukrajina, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija – objašnjava Habota.
Po njenim riječima, Direkcija za evropske integracije distribuisala je sve te materijale svim relevantnim institucijama, uključujući i Savjet ministara BiH. Sada je cilj, kaže, da institucije analiziraju dobijene materijale. Nakon što urade analizu, potrebno je da se pripreme pitanja za Evropsku komisiju.
– Ključno je da deset dana prije sazivanja sastanka s Evropskom komisijom dostavimo ta pitanja – rekla je Habota.
Napomenula je da bi se BiH nakon eksplanatornog “screeninga” trebala pripremiti za bilateralni “screening” i nakon toga slijedi sazivanje prve međuvladine konferencije kojom, zapravo, i započinju pregovori između BiH i EU.
– Direkcija za evropske integracije u prethodnom je periodu dostavila sve ono što smo mi pripremili – i za informacije koje se tiču eksplanatornog “screeninga” i za daljnje korake koje trebamo napraviti, a ti koraci uključuju uspostavu pregovaračke strukture, kao i procedure rada te strukture i sve ostale tipske dokumente koji su nam potrebni za buduće faze u fazi “screeninga” – kazala je Habota.
Po njenim riječima, jedan korak je onaj vezan uz fazu “screeninga”, a drugi korak je da institucije i vlasti trebaju raditi svoj dio posla. Podsjetila je da će BiH vrlo brzo biti ponovno predmet redovnog izvještaja Evropske komisije.
– Do tada bi bilo dobro da što više uradimo, da što više propisa, posebno onih koji su dio 14 ključnih prioriteta i dio osam koraka iz izvještaja Evropske komisije iz 2022. godine, uradimo – navela je Habota.
Spomenula je i poglavlje 10 koje se odnosi na medije, istaknuvši da je to vrlo važno pitanje, “pitanje koje je ocijenila Evropska komisija u prethodnim izvještajima, gdje nije napravljen napredak, gdje je potrebno napraviti itekako dovoljno koraka da se to pitanje riješi na najbolji način”.
– Vrlo je važno donijeti popise koji se tiču elektronskih komunikacija i elektronskih medija. Takođe, transparentnost nad vlasništvom medija i oglašavanje u medijima. U Evropskoj komisiji, u izvještaju Evropske komisije, ocijenjena su dva ključna koraka. Prvi je da se osigura sudsko procesuiranje zaštite novinara, odnosno procesuiranje predmeta prijetnji novinarima. Drugi korak je, isto tako, da se osigura finansijska održivost javnih RTV servisa – kazala je Habota, piše Večernji list.
Po njenim riječima, vrlo je važno da relevantne nadležne institucije rade na ovim pitanjima i da ih pokušaju riješiti “jer bez napretka u ovom poglavlju, odnosno u ovom prioritetu, imaćemo negativne ocjene koje će opet uticati na usvajanje pregovaračkog okvira i na sve ostale radnje koje su pred nama”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu