Školska godina u BiH završila se stravičnom pucnjavom u osnovnoj školi u Lukavcu, kada je maloljetnik, bivši učenik te škole pucao i teško ranio nastavnika.
Dvije tragedije u mjesec dana. Šta se dogodilo, gdje smo zakazali, kao ljudi, kao sistem? I, šta dalje? Da li je raspust dovoljan da se učine korjenite promjene u obrazovanju, kako bi od septembra i đaci i nastavnici bez straha sjeli u školske klupe?
Pitanje opstanka
Tužni smo i uznemireni, s mislima upućenim prema našem radnom kolegi, ističu iz Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja u Kantonu Sarajevo.
– Vlast bi trebala odložiti sve druge poslove, sjesti i preko raspusta donijeti određene odluke. Ovo nije ni vjersko, ni nacionalno pitanje, već pitanje opstanka. Krivični zakoni u oba entiteta moraju biti promijenjeni, tako da prosvjetni radnici dobiju status službenog lica. Takođe, potrebno je ojačati centre za socijalni rad, dati im veća ovlašćenja kako bi se mogli snažnije baviti porodicama koje zapuštaju djecu – kategoričan je predsednik ovog sindikata Saudin Sivro.
Napominje da je BiH, nažalost, prvak u svemu što je loše, dok se za dobre stvari nalazimo na posljednjem mjestu.
– Djecu treba da učimo da budu obrazovani, pametni, stručni, da grade budućnost ove zemlje. Nadam se da će omladina progledati, da neće pobjeći odavde, da će se desiti neki masovni protesti koji će promijeniti stanje u društvu, da ne slušamo više populizam – smatra on.
Forma važnija od suštine
Prosvjetni radnici u Srpskoj nedavno su upozorili da je forma u obrazovanju postala važnija od suštine, da su nastavnici zatrpani administrativnim procedurama i papirologijom, zbog čega ne ostaje vremena da se dovoljno posvete djeci. Na sve to sada treba dodati i bojazan za goli život na radnom mjestu.
– Šta više da preduzmemo? Oduzmite ljudima oružje! Treba li da strepimo da će nas neko upucati ako ga pogledamo malo drugačije – pita predsjednik sindikata obrazovanja Dragan Gnjatić.
Naglašava da je potrebno pregovarati o uslovima rada prosvetnih radnika, jer upravo oni na svojim leđima nose sve reforme u obrazovanju.
Prosvjetni radnici su već za vreme kovid pandemije bili pod stresom i u procesu sagorijevanja, što je pokazalo i domaće istraživanje.
Novi predmet
Nakon ovakvih dešavanja, kako se mi zaista osjećamo, to će vjerovatno neko novo istraživanje iznijeti na vidjelo, smatra profesorka filozofije u srednjoj banjalučkoj školi Ana Galić.
– Ono što trenutno možemo reći jeste da bismo trebali poslušati savjete ljudi koji su mnogo godina i vijekova prije nas sprovodili reforme u obrazovanju, kao i procese vraćanja humanosti u sam prosvjetni sistem, a taj je da čovjek, odnosno dijete treba biti u središtu čitavog školskog sistema, a ne bezbrojni elektronski i ini sistemi koji oduzimaju nastavnicima ogromnu energiju neophodnu da se približimo djeci i pokušamo ih razumjeti putem njihovog načina razmišljanja, koji je svakim danom sve savremeniji, a mi smo sve dalji od njega – ocjenjuje Galićeva.
Kako ističe, mi ne znamo tačan uzrok koji je naveo jednog učenika u Beogradu da se odluči na nezapamćenu tragediju, niti znamo tačan uzrok zbog čega je učenik u Lukavcu odlučio uzeti djedov pištolj i koristiti ga kako bi naudio drugom čovjeku.
– Pod ovim neznanjem ne mislimo na rad nadležnih organa u školi, policiji i slično, koji se trude da ispoštuju zakone i pravne odredbe koje se u ovakvim situacijama odmah narede kao hitne i alarmantne, nego na razgovor sa samom djecom i otkrivanjem šta nije u redu. A to je veoma teško. Šta se nalazi u psihi jednog čovjeka, a u ovom slučaju jednog mladog čovjeka, to ni on sam teško može da razluči, a onda da saopšti drugom licu, te će zato rješavanje ovakve situacije zahtijevati mnogo vremena – zaključila je ona.
Podsjetimo, nakon zločina u Beogradu, Vlada RS je usvojila 11 mjera za prevenciju vršnjačkog nasilja u školama i đačkim domovima. Predviđeno je, između ostalog, usvajanje zakonodavnog okvira za prevenciju nenasilja, poboljšanje materijalnih i tehničkih uslova u školama, a svaka škola bi u narednom periodu trebala donijeti sopstveni kodeks ponašanja. U nastavni plan već od septembra biće uvršten novi predmet za deveti razred – “humanost i bezbjednost”, dok će u srednjim školama taj predmet biti izborni. Kako je najavljeno, radiće se na jačanju vaspitne uloge nastavnika i stručnih saradnika, kao i kompetencija direktora. Plan je uključiti roditelje, kao i širu zajednicu u aktivnosti za prevenciju nasilja.
Novi predmet u školama
Profesorka Ana Galić prokomentarisala je najavljeno uvođenje novog predmeta u škole – humanost i bezbjednost.
– Nemamo ništa protiv ad hok rješenja, ali vrijeme jedino može pokazati da li je uvođenje još jednog predmeta, bez neophodnih propratnih akata, ko će taj predmet predavati, ko će sastavljati nastavni plan i program, koji udžbenik će se koristiti i kada će u stvari biti spreman jedan udžbenik, u koje razrede će se uključivati, zaista pravo rješenje – ističe Galićeva.
Ona podsjeća i da je na prijedlog uvođenja predmeta “kritičko mišljenje” u srednje škole, Republički pedagoški zavod RS dao preporuku da se ne uvodi još jedan nastavni predmet sa glavnim argumentom – preopterećenost i programa.
– To bi značilo da se i “humanost i bezbjednost” treba tretirati na način drugačiji od klasičnog nastavnog predmeta, a da je opet, na neki način, prisutan u školi – smatra ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu