Pored fizičkog aspekta, izazovi sa ostvarivanjem roditeljstva postoje na društvenom i kulturološkom nivou, kao i na psihološkom, što je bio i fokus ovogodišnje Evropske nedelje neplodnosti.
“To je globalni problem”
Miodrag Stojković, genetičar i embriolog ističe da je neplodnost globalan problem, te da je i u Srbiji, kao i u ostatku svijeta, svaki šesti par ugrožen.
-Kad sam krenuo sa radom u Leskovcu bio je svaki sedmi ili svaki osmi par ugrožen, sada vidimo tu tendenciju da od svakog šestog dolazimo do svakog petog para koji je ugrožen, bilo muškim ili ženskim sterilitetom. Neko je izračunao da je trenutno u Srbiji vjerovatno oko 400.000 parova uključeno u borbu sa sterilitetom. Jedan dobar dio tih ljudi će morati da zatraži vantjelesnu oplodnju – objašnjava doktor Stojković. Ističe da je problem više kod žena, jer je, kako kaže, u ovom slučaju žena bitniji faktor.
-Kad pogledamo statistiku ljudi koji su u reproduktivnoj dobi 11 odsto žena će imati problem sa sterilitetom, dok je kod muškaraca taj procenat od sedam do devet. Nas, koji se bavimo ovim poslom, najviše brine, ne faktori za koje znamo da prouzrokuju sterilitet, već to što postoji jedan dobar broj ljudi kod kojih je sve u redu na papiru, a ne dolazi do začeća i njih je jako veliki broj – od 30 do 35 odsto – navodi on.
Neplodnost prije nije bila problem
Prema riječima Stojkovića, ovakvi problemi nisu postojali ranije, a razlog rastu njihove učestalosti vidi u brojnim faktorima.
–Promijenilo se mnogo toga, socio-ekonomski faktori, naročito kada se parovi odlučuju za proširenje porodice. Ljudi se sve kasnije odlučuju da postanu roditelji i samim tim kvalitet biološkog materijala opada. Studije koje su rađene prije 50 godina na muškarcima koji su radili spermograme pokazuju da se taj broj do danas prepolovio. SZO je objavio podatak da je 1950-ih godina žena u prosjeku imala petoro djece. To danas nije slučaj. U Srbiji imamo pojavu da danas skoro 52 odsto parova ima jedno dijete, 40 odsto dva djeteta, a samo 6,7 odsto ima tri – navodi on.
Šta su uzroci učestale neplodnosti
Stojković objašnjava i da se promijenio i sam način života, a kao poseban faktor ističe i uticaj zagađene ljudske sredine što, kako kaže, naročito opterećuje našu zemlju.
– Nezdrav život i ishrana naročito utiče na neplodnost. Tri glavna faktora su nikotin, alkohol i gojaznost, zatim koliko je zagađenoj sredini izložen taj par. Postoje dokazi da život blizu velikih zagađivača dovodi do pojave steriliteta i gubitka ranih trudnoća – objašnjava Stojković. Dodaje da neki ljudi imaju predispoziciju za odlazak na VTO, što je kako kaže, povezano i sa životnim navikama i radnim mestom.
-To su ljudi koji dugo sede, poput profesionalnih vozača ili onih koji su izloženi toksičnim isparenjima poput radnika na pumpama – kaže genetičar i dodaje da je prvi korak pri upuštanju u proces VTO pokušaj da se živi zdrav život i fizička aktivnost.
Kada se treba obratiti za pomoć
Prema riječima profesora Stojkovića, najveći neprijatelj u borbi za potomstvo je vrijeme i zato ističe da je potrebno reagovati što prije ukoliko se posumnja da problem postoji.
– Ako poslije 6 mjeseci nema trudnoće bilo bi poželjno da se krene sa analizom u čemu je problem. Ako je rješiv, treba ga liječiti. Bitno je da krenu i da ne odustanu. Najbitnije je da, kad potraže pomoć, saslušaju i prihvate savet ljekara – navodi on. Ipak, kako kaže, potrebno je znati i kad je trenutak kad treba stati, piše N1.
– Postoje indikacije i kontraindikacije za VTO. Postoji parametar koji tačno određuje šansu da se neko ostvari kao roditelj – to je antimiligram hormon. Kada on padne onda nažalost pomoći nema i tada parovi treba da prestanu da razmišljanju o daljoj VTO i treba ići na donaciju jajne ćelije – objašnjava Stojković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu