Izvjesno je da ni preduzeće “Duvan” neće ispuniti ovogodišnji plan otkupa od 450 tona suvog lista. Od početka otkupa, tačnije 12. avgusta, preuzeli su svega 200 tona, a berbu je završilo više od 70 odsto proizvođača. Ove godine proizvodnja duvana ugovorena je sa 103 kooperanta na 320 hektara u Semberiji i Posavini.
Proizvođači duvana, kažu, ne pamte lošiju godinu. U vrijeme sadnje duvana pratile su ih velike padavine i vlažnost zemljišta, a rast i razvoj biljaka u julu i avgustu usporila je suša.
Branislav Josipović iz Ljeljenče kaže da da je prošle godine imao 200 kilograma po hektaru, a ove će manje od 100.
Sadim duvan na 3,5 hektara. Oko 40 odsto roda uništio mi je grad. Ono što je ostalo, odnijeli su nepovoljni vremenski uslovi. Radnike teško naći, cijena duvana ostaje ista, pa je ova proizvodnja sve neisplativija – kaže Josipović.
Posljednje kiše vratile su biljke u život, pa neki tek sada beru ovogodišnji rod. Strahuju od niskih temperatura, jer samo dva mraza mogu potpuno da unište biljke.
Preduzeće “Duvan” kreditira proizvodnju. Zbog smanjenog prinosa neizvjesno je da li će proizvođači preuzeti repromaterijal uspjeti da vrate ovogodišnjim rodom.
Milan Stanojević iz Obarske duvan je zasadio na četiri hektara. Nada se da će bar uspjeti pokriti obaveze prema organizatoru proizvodnje.
– Da ne prenosimo dugovanja u narednu godinu. Da isplatim repromaterijal, hemiju i sve ono što su mi dali da bih mogao ući u proizvodnju – kaže Stanojević.
Rod je prepolovljen, premije niske, a otkupna cijena duvana ne mjenja se skoro dvije decenije, pa im se, tvrde, crno piše.
Upozoravaju proizvođači duvana da je nekad bila premija 2 KM, a sad 35 feninga, te da opštinske subvencije nisu isplaćene od prošle godine.
Kažu duvanari da iako to nisu velika sredstva, dobro dođu. Nisu zadovoljni ni u preduzeću ”Duvan”. Ovako nizak prinos i loš kvalitet duvana nisu zapamćeni u posljednjih deset godina.
Do kraja oktobra biće završena berba, u “Duvanu” očekuju da će otkupiti maksimalno 300 tona, što je 65 odsto od planiranog.
Problem je i plasman ovogodišnjeg roda, jer su privatizovane fabrike u BiH i bližem okruženju.
Direktor ovog preduzeća Čedo Gotovčević kaže da se semberski i posavski duvan uglavnom prodaje fabrikama u Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj.
– Iako ima zainteresovanih, nama su problem velike zalihe duvana. Ali nadamo se da ćemo bar to prevazići – kaže Gotovčević.
Sve manje površina
Prošle godine skoro 90 odsto proizvođača ostvarilo je zadovoljavajuće prinose pa time i dodatne podsticaje od “Duvana” – za prvu klasu 40, drugu 35 i treću 30 pfeniga, ali ove godine takvih će biti svega deset odsto.
Rod je za 30 odsto bolji u Posavini gdje su proizvođači navodnjavali duvan. Velika su ulaganja u proizvodnju duvana koja istovremeno iziskuje i dosta fizičke radne snage, pa su iz godine u godinu sve manje površine pod ovom industrijskom biljkom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu