Kako je saopšteno iz Ministarstva za prostorno uređenje RS, u obrazloženju presude Vrhovnog suda RS se navodi da je osporeni akt pravilan te da ne stoji prigovor tužioca da nije primjenjena Konvencija o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija).
– Odbijen je i prigovor da se u odnosu na Federaciju BiH i Brčko distrikt nije postupalo prema Zakonu o zaštiti životne sredine. Ovom presudom je pravno dokazano da je postupak pribavljanja ekološke dozvole u potpunosti sproveden u skladu za zakonom o Zaštiti životne sredine, te da nije došlo do kršenja međunarodnih konvencija koje se odnose na oblast životne sredine – kažu iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Presudom Vrhovnog suda RS, tvrde u ovom ministarstvu, potvrđeno je da se od samog početka transparentno radilo po zakonu.
– Nadamo se da će ova presuda doprinijeti boljem razumijevanju zakona i međunarodnih ugovora od strane onih koji nastoje da ospore realizaciju ovog i ostalih strateški značajnih infrastrukturnih projekata- poručili su.
Aarhus centar je još u junu 2018. godine podnio tužbu zbog “proceduralnih nedostataka” rješenja o obnovi ekološke dozvole za hidroelektranu „Buk Bijela“ na rijeci Drini koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
HE Buk Bijela je jedna od planiranih hidroelektrana u sistemu hidroelektrana na gornjoj Drini.
Gradnju HE Buk Bijela zajedno investiraju Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske oko 500 miliona maraka. U zajedničkom preduzeću Hidroenergetski sistem Gornja Drina EPS ima većinski udio od 51 odsto, a ERS 49 odsto. Projektom hidroelektrana u gornjem toku Drine predviđena je gradnja tri HE, Buk Bijela, snage 93 megavata, Foča (44 MW) i Paunci (43 MW). Predsjednici vlada Republike Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, u maju prošle godine, položili su kamen temeljac za gradnju HE Buk Bijela, u opštini Foča.
Buk Bijela će imati branu visoku 57 metara, a očekivana godišnja prozvodnja je 332 GWh. Riječ je o projektu koji je star nekoliko decenija, i koji je inicijalno trebalo da bude realizovan na teritoriji BiH, Crne Gore i Srbije sa mnogo većom instalisanom snagom.
Nevladine organizacije i ljubitelji rijeka upozoravaju da je neophodno da se zaustave planovi za izgradnju tri brane na gornjoj Drini i ova jedinstvena rijeka zaštiti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu