Inostrana tržišta sa kojih uvozimo najviše polovnjaka su brojna, a prema podacima platforme carVertical, 28 odsto polovnih automobila u Srbiji, dolazi iz Italije, koja ima najveći udio na tržištu, a slijede Njemačka (16,7 odsto), Francuska (15,8 odsto), Češka (10,7 odsto) i Belgija (6,5 odsto).
Inostrana tržišta sa kojih uvozimo najviše polovnjaka su brojna, a prema podacima platforme carVertical, 28 odsto polovnih automobila u Srbiji, dolazi iz Italije, koja ima najveći udeo na tržištu, a slede Nemačka (16,7 odsto), Francuska (15,8 odsto), Češka (10,7 odsto) i Belgija (6,5 odsto).
Ako pitate poznavaoce, radnike na autoplacevima ili uvoznike, nezvanično će vam reći da se Italija ne kotira dobro, da je Njemačka ok, ali i da nordijske zemlje nije dobar izbor ukoliko želite da uvezete automobil.
– Kupci polovnih automobila traže automobile iz Italije ili Njemačke jer vjeruju da vozači u zapadnoj Evropi brinu o svojim automobilima bolje nego bilo ko drugi. Ljudi misle da vozači u ovim zemljama prije svega ne propuštaju redovne servise, obavljaju kvalitetne popravke i kupuju bolje opremljene automobile – kaže Matas Buzelis, šef za komunikacije kompanije carVertical.
Na stanje vozila i uobičajene probleme u velikoj mjeri utiče region iz kojeg automobil dolazi. Vozila iz nordijskih zemalja poput Švedske obično imaju više korozije zbog snijega, soli i niskih temperatura.
U međuvremenu, automobili iz Italije možda nemaju koroziju, ali boja mnogih polovnih vozila iz Italije može biti izblijedjela zbog intenzivne sunčeve svjetlosti. Generalno, ekstremne promjene temperature nikada nisu dobre za automobil. Zemlje poput Njemačke, Belgije ili Francuske imaju blagu klimu i dobre puteve, smanjujući rizik od korozije, izbledjele boje i problema sa suspenzijom.
Određivanje cijene polovnih automobila iz uvoza
Ranija praksa je bila da se vozila carine na osnovnu kataloške vrijednosti.
– U suštini najjeftinija vozila su bila po italijanskom katalogu, a najskuplja po švajcarskom, rekao je nedavno menadžer prodaje sajta mojauto.rs, Dejan Cavnić.
Vraćena kilometraža
Jedan od centralnih problema koji prati kupovinu polovnih automobila je pređena kilometraža, tj. njeno vraćanje. Kako pokazuju podaci, 31,5 odsto polovnih vozila provjerenih na carVerticalu u Srbiji je oštećeno, a 1 od 9 automobila u Srbiji ima vraćenu kilometražu.
Prosječna vrijednost vraćanja je 54.603 kilometara i na ovaj način, kupac faktički preplaćuje vozilo i, na osnovu lažnih očitavanja, može imati problema sa planiranjem njegovog održavanja, navode iz carVerticala.
Samim tim što su polovnjaci na domaćem tržištu poskupjeli u odnosu na 2021. godinu oko 21 odsto, ova prevara pravi sve veću štetu domaćim kupcima.
Što se tiče Evrope, najtransparetnije tržište imaju zemlje Zapadne Evrope, potom Centralne Evrope, dok Istočna Evropa ima najmanje transparentno tržište. Do smanjenja transparentnosti, odnosno do raznih prevara trgovaca dolazi najčešće zbog lošije ekonomske situacije, jake inflacije ili drugih problema na tržištu.
Ako se osvrnemo na aktuelno donošenje zakona koje zabranjuje prodaju dizelaša i benzinaca, i električni automobili pate od istog problema, prenosi Blic.
Prema kompaniji za istoriju automobila carVertical, 15,6 odsto svih vozila u Evropi ima vraćenu kilometražu. Udio električnih vozila sa ovim problemom je sličan – 13,4 odsto svih električnih automobila imalo je promijenjene kilometraže. Ovo sugeriše da se kupci polovnih električnih vozila i vozila na fosilna goriva suočavaju sa gotovo istim rizikom od prevare u kilometraži.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu