Povod za pojačane partnerske sukobe u ovom periodu može biti i činjenica da partneri odjednom provode čitave dane zajedno, dok su ranije oboje imali svoju rutinu i uglavnom odvojen veći dio dnevnih aktivnosti.

U novim okolnostima partneri mogu imati različita očekivanja jedno od drugog, a koja proizilaze iz njihovih različitih potreba. Jednom partneru može biti potrebna dodatna podrška i posvećenost, dok drugi može lakše prevazići nastalu situaciju u nekim samostalnim aktivnostima. Način na koji osoba lakše prevazilazi stres zavisi od ranije formiranih obrazaca funkcionisanja i svakodnevne rutine, kao i od uvjerenja o trenutnoj situaciji.

I u okolnostima izolacije, kao i u „normalnom“ svakodnevnom životu, zamke koje negativno utiču na partnerski odnos su kritikovanje, okrivljivanje, prigovaranje, izostanak slušanja partnera i slično. Ključ za prevazilaženje ovakvih  kriza je prije svega u razumijevanju i prihvatanju naše suštinske različitosti, te činjenice da ne moramo jednako doživljavati svijet oko nas. Važno je poštovati i prihvatiti način na koji se naš partner nosi sa stresom, dok god su ti načini u granicama koje ne ugoržavaju  drugog.

Oba partnera treba da mogu slobodno izraziti svoje potrebe i nezadovoljstvo, te sugerisati partneru šta im je to važno u njihovom odnosu. Otvorena komunikacija je nužna za rješenje svakog konflikta. Prilikom sukoba fokus je potrebno zadržati na konkretnom ponašanju partnera koje nam smeta ili na našoj potrebi, te izbjegavati kritikovanje, okrivljivanje i negativno procjenjivanje ličnosti partnera.

Konflikti u vezi s praktičnim obavezama u kući mogu se lakše prevazići ukoliko se sačini nova podjela zadataka kako bi svako od članova porodice znao šta je njegov dio posla. Korisno je sjetiti se narodne poslovice da lijepa riječ otvara i gvozdena vrata, te uputiti jedno drugom riječi pohvale i zahvalnosti, što često može brže i lakše dovesti do željenog cilja od isrpnih razgovora ili prepirki.

Važno je da partneri pronađu vrijeme koje će provesti nasamo, u razgovoru ili fizičkom kontaktu. Naučno je dokazano da fizička bliskost kao što je zagrljaj dovodi do lučenja hormona oksitocina, koji je još poznat kao hormon ljubavi, a čiji rast u organizmu dovodi do smanjenja napetosti i straha.

Kod nekih parova situacija produženog zajedničkog boravka može dovesti to toga da osvijeste neke probleme u odnosu koji su možda bili zanemarivani usljed nedostatka vremena da bi se njima bavili. Izolacija omogućava da bez pritiska i ometanja razgovaraju o tome. Ukoliko se ipak ne uspije pronaći adekvatan model nošenja sa sukobima, te se isti produžavaju, postoji mogućnost konsultovanja stručnjaka u dostupnim servisima psihološke podrške koji su aktivni.

Na kraju, potrebno je imati u vidu da trenutne okolnosti neće trajati zauvijek te da vrijeme koje imamo na raspolaganju iskoristimo na što ugodniji i konstruktivnij način.

Zora Marjanović, magistar psihologije

Pomoć

U Republici Srpskoj su od polovine marta na snazi epidemiološke mjere usljed virusa korona. Na snazi je i ograničeno kretanje.

Naš život je promijenjen, nikome više svakodnevica nije ista.  S problemima se suočavamo kao i ostatak svijeta. Problem može biti što ne znamo koliko će ovo stanje da traje i to izaziva neizvjesnost.

Srpskainfo  i Društvo psihologa pokušavaju dati odgovore na neka pitanja kako bi svakodnevica bila lakša i jednostavnija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu