Svakodnevno životno funkcionisanje je u velikoj mjeri promjenjeno, te smo bili primorani da se adaptiramo na nove uslove, što u velikoj mjeri zavisi od naših osobina ličnosti, prethodnog iskustva, ali i starosne grupe kojoj pripadamo.
Osobe treće životne dobi su percipirane kao pripadnici najrizičnije grupe, te su sa ciljem njihove zaštite bile mjere zabrane i ograničenog kretanja. No, i bez virusa korona, osobe koje pripadaju ovoj starosnoj grupi spadaju u ranjivu kategoriju, budući da živimo u dobu kom postoje stereotipi koji naglašavaju negativne karakteristike starijih osoba poput fizičke i intelektualne nemoći, zavisnosti od drugih osoba, a zbog smanjenih prihoda uglavnom su lošijeg materijalnog statusa. Usljed ovoga razvijen je jedan oblik diskriminacije osoba koje se svakako nalaze u specifičnom razvojnom periodu, te im je lakše da se osjete izolovano ili manje vredno.
Početak treće dobi sa sobom nosi brojne promjene, odlazak u penziju, odlazak djece iz porodice, promjene u doživljavanju i ponašanju, mentalnim sposobnostima, motivaciji, mijenjaju im se prioriteti, smanjeni su socijalni kontakti, razmišljaju o dosadašnjem životu i iskustvima i suočavaju se sa novim izazovima, a virus korona im je dodao još zahtjeva.
Zbog očuvanja zdravlja i sprečavanja daljeg širenja virusa morali su da se izoluju. U periodu izolacije prirodno je osjećanje usamljenosti, kao i povećana izloženost spektru najrazličitih emocija i stanja, koja predstavljaju normalnu reakciju na novu životnu situaciju. Moguća su osjećanja nemoći, zbunjenosti, napuštenosti, razdražljivosti, tuge, uplašenosti i zabrinutosti za sopstveni život i zdravlje, kao i zdravlje ukućana i članova porodice. Negativne misli koje se stalno vraćaju i problemi sa snom se takođe mogu javiti.
Sasvim sigurno da se sa ublažavanjem mjera smanjuju i negativne posljedice i olakšava skvakodnevno funkcionisanje, dozvoljeno je nesmetano kretanje, ali briga o zdravlju i dalje postoji.
Važno je organizovati dnevnu rutinu i rituale, jer aktivnosti i navike pomažu u ublažavanju nervoze i anksioznosti. Fizička aktivnost, lagane vježbe i šetnje su jako korisne. Fokusirajte se na ono što je u vašoj kontroli, posvetite pažnju onome što radite, i upuštajte se u aktivnostim koje vam pričinjavaju zadovoljstvo. Družite se, poštujte socijalnu distancu, ali ne i socijalnu izolovanost. Njegujte bliske odnose sa drugim važnim osobama u životu.
Radovanje
Ne otpisujte se, radujte se životu ispunjenim stvarima i aktivnostima koje su vam važne i bitne! U našoj ljudskoj prirodi je da brinemo jedni za druge, tako da možemo i bilo bi dobro da se stavimo na raspolaganje osobama iz našeg okruženja obavljanjem fizičkih poslova za njih, ali nekada i i mnogo značajnijom vrstom pomoći da budemo iz njih, čujemo šta imaju da kažu, pitamo ih šta im je potrebno sada i ovde. Jedno pitanje „kako si“ znači mnogo!
(Angela Kerović, psiholog i TA savjetnik u treningu)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu