On je naveo da je šteta nastala na ukupno 497,69 hektara koje je bilo zasijano pšenicom, ječmom, tritikalom, zobi, djetelinom i povrtarskim kulturama, te na livadama.
Na osnovu cjenovnika koji je utvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, prema kome se šteta računa na osnovu prosječnog prinosa za strna žita, a troškovi sjetve za parcele zasijane kukuruzom, ukupan iznos procijenjene štete je 373.773 KM – pojasnio je Stijak.
On je rekao da je veći dio usjeva strnih žita koji su bili zahvaćeni poplavom djelimično ili potpuno uništen zbog zadržavanja vode na usjevima i po nekoliko dana, dok su povećana vlažnost i povoljni uslovi za razvoj patogena izazvali oboljenja lista i klasa srnih žita, što će nepovoljno uticati na prinos i kvalitet u predstojećoj žetvi.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici su bili prinuđeni da poplavljeno poljoprivredno zemljište, nakon povlačenja vode, ponovo obrade i pripreme za sjetvu, što je povećalo troškove proljećne sjetve.
Govoreći o proljećnoj sjetvi, Stijak je naveo da je u Kostajnici kukuruz posijan na 500 hektara, zob na 40 hektara i na manjim površinama jara pšenica i ječam, dok su poljoprivrednici koji se bave uzgojem stoke sojom zasijali oko 15 hektara.
– Proizvodnja povrća na otvorenom, zbog vremenskih prilika, postaje sve veći problem, pa se poljoprivredni proizvođači sve više odlučuju na uzgoj u zaštićenom prostoru, odnosno u plastenicima i to uglavnom za vlastite potrebe, a manjim dijelom za komercijalnu proizvodnju- rekao je Stijak.
On je dodao da je pet proizvođača ove godine sa kompanijom “Karl Kine” potpisalo ugovore o proizvodnji krastavaca kornišona na ukupno 4.000 metara kvadratnih.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu