Nastavak terenskog istraživanja Etnološkog odeljenja Muzeja Republike Srpske odnosi se na nematerijalno kulturno nasljeđe, odnosno na legende i istine o “čudesnom preletanju” crkvi brvnara.
Istraživanje je započeto 2000. godine, a tekuća istraživanja predstavljaju naprednu fazu istraživačkog procesa. Đukanović obavlja temeljno istraživanje na ovu temu, a njime je obuhvatio prostor sjeverozapadne Republike Srpske od turskog perioda do danas.
Rezultati dugogodišnjeg pribavljanja podataka i analize biće prezentovani u monografiji koju priprema.
Monografija će sadržati brojne fotografije i objašnjenja 24 legende o skromnim bogomoljama drvene izrade, koje svjedoče istrajnosti narodnog graditeljstva u dobu ropstva i teških ekonomskih prilika, kao i o privrženosti naroda svojoj vjeri.
Terenskim proučavanjem i korištenjem stručne literature otkrivamo okolnosti u kojima su građene. Zbog teškoća u dobijanju odobrenja gradnje od turskih vlasti i cijene koja se plaćala u dukatima, narod se morao dovijati i tada je ispoljavao svoju bistrinu i domišljatost – rekao je muzejski savjetnik Vladimir Đukanović.
U Bosanskoj Krajini početkom 20. vijeka postojale su 83 crkve brvnare. Taj broj je 50-ih godina opao na 30 crkava.
– Crkve brvnare su nastajale kao posljedica potrebe da mještani, zbog zabrane gradnje pravoslavnih crkava, krišom u šumi pripreme svu građu, da bi je za jednu noć mogli sklopiti. Turskim vlastima bi potom nudili bajkovito objašnjenje, kako bi crkvu sačuvali od turskog zuluma – objasnio je on.
Danas je na prostoru banjalučke regije ostalo samo 13 crkvi brvnara, kojima je potrebno vratiti njihov prvobitni izgled.
– Trošnost materijala, istorijske i druge prilike, razaranja i paljevine, spriječile su da se vijekovima stare sakralne građevine sačuvaju do današnjih dana. Crkve brvnare koje postoje treba potpuno obnoviti i uključiti u sadržaj vaspitno-obrazovnog programa, a u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom organizovati i “hodočasničke ekskurzije”, te tom prilikom, obavljati “molitve na gori” – predložio je Đukanović.
Crkve koje su dio istraživanja nalaze se u Kolima, Ljubačevu, Krupi na Vrbasu i Javoranima.
Ove bogomolje su i česte turističke destinacije za Banjalučane, ali i ostale stanovnike Republike Srpske. Oko nekih od njih izgrađena su i etno sela s manjim objektima, koji simbolizuju život iz prošlosti, te su pogodni i za prodaju domaćih proizvoda i rukotvorima.
Jedna od takvih je i crkva brvnara u Krupi na Vrbasu, sagrađena, kako predanje kaže, 1735. godine, a osveštao ju je crnogorski vladika Janićije 1752. godine. Međutim, o tome ne postoje pisani tragovi, pa se ne zna sa sigurnošću o godini nastanka ove crkve.
Takođe, postoji priča vezana za sam nastanak o ovoj crkvi, koja govori o njenom premještanju sa lokaliteta Spasovine na današnju lokaciju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu