Rekao je ovo predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković danas na Krfu tokom posjete Srpskoj kući, muzeju posvećenom stradanju srpske vojske tokom Albanske golgote 1915.1916. godine u Prvom svjetskom ratu.
Višković je rekao da je fasciniran žrtvom koju su podnijeli srpski vojnici da bi se sve ove godine moglo uživati u srpskoj državi i državnosti, kao i da su svi funkcioneri koji predstavljaju institucije Srbije i Republike Srpske dužni doći na to mjesto da bi se poklonili precima i upoznali sa svim nedaćama kroz koje su srpski vojnici morali proći prije veličanstvene pobjede.
– Veliki broj pripadnika srpske vojske koji se našao na Krfu i učestvovao u proboju Solunskog fronta i fenomenalnoj pobjedi sa saveznicima u Prvom svjetskom ratu dolazio je i sa prostora Republike Srpske – rekao je Višković.
Kad je riječ o stradanju srpskih vojnika na ostrvu Vido, na kojem je dnevno po 300 ljudi gubilo živote, Višković je naveo da je to mjesto stradanja najvećeg broja mladih života.
Višković je istakao i da je od kustosa zaduženog za Srpsku kuću čuo da su se Srbi ponašali apsolutno časno i da nijedan eksces nije zabilježen kod domicilnog stanovništva, nijedna krađa, tuča ili bilo kakav nemili događaj.
On je istakao da su Srbi ovdje doživljavani kao braća i dobili su svu vrstu pomoći da su se brzo mogli oporaviti i ponovo spremiti za proboj Solunskog fronta i povratak u maticu da konačno slome okupatora i donesu sa saveznicima veliku pobjedu u Prvom svjetskom ratu.
Kustos Srpske kuće na Krfu Ljubomir Saramandić upoznao je Viškovića sa istorijskim zbivanjima i njihovom značaju za srpski narod, koji je odigrao značajnu ulogu na ovim prostorima.
On je istakao da je važno pričati rođacima, prijateljima, kumovima, zašto treba doći na Krf i koliko skupo je plaćena sloboda.
– Mislim da su najvažnije emocije. Informacije su tu da ih pripreme, ovdje u Srpskoj kući, za drugi najvažniji čin hodočašća, a to su emocije na ostrvu Vidu. Ostrvo Vido je mjesto na kom pripadnici naše nacije najlakše puste suzu. To je mjesto bola, tuge i mjesto ponosa – naglasio je Saramandić.
Prema njegovim riječima, kada se tumači ovaj istorijski trenutak, ne smije se zadržati samo na emocijama, već se mora ići i korak dalje, a to je stvaranje osjećaja duga, dužnosti, zahvalnosti.
Ove tri rijedi, dodao je, prožimaju se u jedno osjećanje iz koga treba da proističe jedna nova energija i snaga da bi mogli savladati prepreke u budućnosti.
– Naši preci nam ne bi oprostili da se zadržimo samo na tuzi i bolu, na taj način se zatvaramo u začaran krug stradanja. Naprotiv, ovo je mjesto na kome treba da se dogodi jedan fantastičan preokret, da mi osjetimo dug i zahvalnost prema našim precima i da se vratimo sa hodočašća sa jednom novom snagom i energijom. Mislim da je to način na koje se ovo mjesto posjećuje – istakao je on.
Saramandić je podsjetio je da 1917. godine na Krfu štampan crkveni kalendar – Zora iz kog je citirao riječi koje su zapisane.
– A ti putniče, kada dođeš na Krf, obiđi srpske spomenike, svetinje srpske i oslušni šapat koji se sliva sa šumom morskih talasa. Ovdje završismo naš dug i trnovit put, u slavu i čast otadžbine. Pričajte cijelom svijetu, majci Srbiji i potomcima našim, koliko skupo se platila sloboda i steklo srpsko ujedinjenje – naveo je kustus Srpske kuće na Krfu.
Iz Biroa Vlade za odnose s javnošću su naveli da u čast herojskim podvizima srpske vojske, muzejska postavka sadrži mnogobrojne fotografije, dokumente i eksponate kojima se ilustruje period Prvog svjetskog rata odbrane Srbije 1915, stradanja srpske vojske tokom povlačenja preko Albanije i prihvata na Krfu, pa sve do odlaska vojske sa Krfa 1916.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu