Mnogima nije jasno da ima više automobila nego zaposlenih radnika. U BiH je, naime, registrovano oko 852.000 automobila, a zaposleno je 790.940 radnika!
Međutim, kada se uporede podaci o broju važećih vozačkih dozvola i registrovanih automobila, onda je situacija jasnija. Tako, po podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, trenutno u Bosni i Hercegovini ima nešto više od 1,3 miliona važećih vozačkih dozvola za putnička vozila.
Dakle, ima više vozačkih dozvola nego automobila.
Po procjenama upućenih, oko deset odsto onih koji imaju vozačku dozvolu su pasivni vozači, odnosno ne voze.
Socijalne razlike
Kada se to sve uzme u obzir, može se zaključiti da u BiH ima znatan broj vozača koji imaju jedan ili više automobila, kao i popriličan broj onih koji nemaju vozilo.
Tome u prilog govori i posljednji podatak Agencije za statistiku BiH, da 49,1 odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini nema automobil.
Iz svega toga proizilazi da socijalne razlike postaju sve dublje, jer postoji mnoštvo domaćinstava, čak i onih koji imaju samo dva člana, koji mogu sebi da priušte dva automobila koje svake godine treba registrovati i redovno servisirati.
Godišnji trošak za dva automobila samo za servis i registraciju u prosjeku košta oko 1.500 maraka.
Sociolozi ističu da se podaci o broju automobila ne poklapaju sa zvaničnom kupovnom moći građana.
Kupovina na kredit
Sociolog Ljubiša Rokić kaže da prosječni građani najviše kupuju starije automobile, odnosno između između šest i deset godina, ali da i njih treba održavati i svake godine registrovati.
Mislim da tu ima i dosta robovanja stvarima, odnosno da neke porodice imaju i po dva auta. Vjerovatno kupuju na kredit, a odriču se nekih drugih stvari. Nažalost, i mi smo počeli da trošimo više nego što zarađujemo – ocjenjuje Rokić.
Kvalitet života
Murisa Marić iz Udruženja potrošača „Don“ kaže da se ne treba čuditi podacima o broju automobile, ali i sve više novoizgrađenih stanova jer ljudi teže da žive kvalitetnije.
– Mi smo područje koje je još interesantno za ino banke da podižemo kredite. Dakle, i dalje živimo na kredit – ističe Marićeva.
Ona smatra da, ipak, po glavi stanovnika imamo puno automobila.
– Ujutru na ulicama tek u svakom desetu autu možete vidjeti dvoje ljudi, u ostalim je samo vozač. To je već prestiž, a ne potreba – navodi Marićeva.
Starost vozila
Međutim, građani Srpske imaju uglavnom stare automobile.
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske Milija Radović kaže da je prosječna starost automobila veća od 17 godina godina. Oko 45 odsto svih vozila starija je od 16 godina.
– Prema istraživanjima u svijetu, tehnička neispravnost učestvuje u saobraćajnim nesrećama sa oko 11 odsto. Odnosno, svaka 10. nezgoda se dešava zbog tehničke neispravnosti, koja povećava rizik za nastanak i posljedice nastanka saobraćajnih nesreća – objasnio je Radović.
Uvezeno 11.000 novih automobila
U Bosnu i Hercegovinu je u 2017. godini uvezeno 70.976 automobila ukupne vrijednosti 836,3 miliona KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od navedenog broja uvezenih auta, 60.079 su korišteni, a 10.897 novi automobili.
Najskuplji uvezeni automobil u BiH u prošloj godini je “ferari 488 spajder F142”, za koji je vlasnik izdvojio 386.200 KM. Drugi najvrijedniji je električni “Teslin” Model S, koji je koštao 294.153 KM. Na trećem mjestu je “Mercedes-Benzov” “majbah S 500 4 matik”, vrijednosti 282.559 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu