Pojašnjavajući šta je sporno u vezi sa reformom Ustavnog suda, posebno međunarodnim sudijama u ovoj instituciji, Bunoza je rekao da je sporan trenutak od kada bi Ustavni sud BiH trebao biti popunjen samo domaćim sudijama, kao i način da se donese propis, da li izmjenom Ustava za šta je potrebna dvotrećinska podrška u Parlamentarnoj skupštini BiH ili je to moguće uraditi donošenjem zakona o prestanku mandata međunarodnih sudija.
Od 9 nedostaju 3
On je podsjetio da od devet sudija trenutno u Ustavnom sudu BiH nedostaju tri, i to dva koje bira Narodna skupština Republike Srpske i jedan sudija kojeg bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.
-Formalno-pravno Ustavni sud BiH, u skladu sa odredbama Ustava BiH, ima potreban kvorum za rad jer je dovoljno pet sudija da se održi sjednica. Ali, to nije dobro iz više razloga – ukazao je ministar.
On je naveo da je prvi razlog taj što je Ustavni sud sastavljen od sudija iz Federacije BiH i Republike Srpske, te tri međunarodna, dok se drugačije ne odluči o njihovom statusu, a da sada nema nijednog sudije iz Republike Srpske.
-Prema nezvaničnoj statistici koju sam dobio, više od 99 odsto odluka koje je donio Ustavni sud u periodu od 1. januara 2010. do 31. decembra 12. 2021, u 12 godina, donijeli su domaće sudije u Ustavnom sudu BiH – izjavio je Bunoza za “Dnevnik.ba”.
On je naveo da je drugi razlog što se, prema pravilima postupka, pred Ustavnim sudom sve odluke donose većinom od ukupnog broja, odnosno sa pet glasova.
–Ako imate šest ili pet sudija onda imate problem i kod donošenja odluka ako jedan ili dvoje sudija imaju drugačiji stav od drugih – tada nemate odluke. Izuzetno se može koristiti takozvani zlatni glas predsjednika. Ali, šta ćemo ako je glas predsjednika u onom broju koji je u manjini – upitao je ministar pravde u Savjetu ministara.
Bunoza smatra da se što prije moraju popuniti sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH i tako omogućiti ovoj izuzetno važnoj instituciji normalan rad.
Sudije bez pravosudnog ispita
Prema njegovim riječima, jedan od prioriteta koji BiH mora ispuniti na putu ka EU upravo je reforma Ustavnog suda BiH, sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, ali i regulisanje statusa međunarodnih sudija.
-Ustav BiH propisuje mogućnost da Parlamentarna skupština BiH, nakon isteka pet godina od prvog imenovanja međunarodnih sudija, a to je dakle od 2002. godine, jer je prvi saziv konstituisan u maju 1997. godine, ima pravo da propiše drugačiji način izbora međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Bunoza.
On je istakao da više od 21 godinu BiH nije pokrenula rješavanje ovog pitanje, ali da je sada riječ o jednom od prioriteta koje BiH mora učiniti na svom putu ka EU.
On je iznio podatak da od 30 dosadašnjih sudija Ustavnog suda BiH koji su obnavljali ili sada obavljaju ovu dužnost, njih 16 nije imalo položen pravosudni ispit, uključujući i domaće i međunarodne sudije, a samo je 12 radilo u redovnom pravosuđu, u širem poimanju pravosuđa – sud, tužilaštvo ili advokatura.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu