Ko su direktori Šumskih gazdinstava koja su u minusu i da li će uspjeti da se poprave i izbjegnu smjenu?
U minusu je čak 19 od ukupno 27 šumskih gazdinstava, a negativno su poslovali i trebinjski Centar za gazdovanje kršom, Rasadnik u Doboju i Istraživačko-razvojni i projektni centar Banjaluka.
Nedomaćinsko poslovanje
Zvanično, za sve je kriva kiša, zbog koje se do sredine juna nije moglo u šumu. Ipak, pojedini stručnjaci tvrde da je loše vrijeme samo dio priče i da treba imati na umu i nedomaćinsko poslovanje, korupciju i probleme koji se godinama guraju pod tepih.
– U šumskom gazdinstvu gubitak može biti samo u dva slučaja: prvi je loše vođenje gazdinstva, a drugi je loš izvođač radova, odnosno manjak radne snage koja radi na sječi – rekao je za Srpskainfo jedan bivši direktor šumarije.
Prema polugodišnjem izvještaju, šampion među gubitašima je Šumsko gazdinstvo “Banjaluka” sa minusom od skoro milion maraka, ili da budemo precizni, 963.391 KM.
Direktor banjalučke šumarije je Mladen Talijan, po struci šumarski inženjer, a po partijskoj pripadnosti socijalista. Funkciju je krajem prošle godine preuzeo od Velibora Stanića, narodnog poslanika i predsjednika Gradskog odbora Socijalističke partije u Banjaluci.
Nula, ali pozitivna
Stanić je nedavno imenovan za komercijalnog direktora JP “Šume RS”, dakle postao je jedan od najmoćnijih rukovodilaca u preduzeću i desna ruka svom partijskom drugu Slavenu Gojkoviću, koji je generalni direktor “Šuma RS”.
Aktuelni direktor ŠG “Banjaluka”, Mladen Talijan, tvrdi da se stanje u ovoj šumariji rapidno popravlja. Radi se punom parom.
– U julu i avgustu uradili smo više nego u prvoj polovini godine. Popravili smo negativan rezultat za 540.000 KM, pa je ostalo 420.000 minusa, ali i to je znatno smanjeno u septembru – tvrdi Talijan za Srpskainfo.
On očekuje da će, bez obzira na meteorološki najlošije proleće u posljednjih nekoliko decenija, do kraja godine isplivati na “pozitivnu nulu”.
– Što se tiče moje eventualne smjene, ne bježim od odgovornosti – dodaje Talijan.
Doboj ostaje u minusu
Socijalisti kontrolišu situaciju i u drugom najvećem gubitašu, Šumskom gazdinstvu “Doboj”, koje je za šest mjeseci uknjižilo minus od 888.857 KM.
Direktor dobojske šumarije je inženjer šumarstva Dragan Banjac, inače odbornik SP u Banjaluci.
Banjac nije optimista. Bez obzira na lijepo vrijeme, on sumnja da će dobojska šumarija do kraja godine izaći iz minusa.
– U Doboju je gubitak svake godine. Imamo veliko područje u 11 opština, znači treba nam mnogo radnika za čuvanje šuma, a kvalitetnog drveta za sječu je premalo – objašnjava Banjac.
Dodaje da je čak i bogatijim šumarijama sve teže poslovati, što zbog smanjene potražnje za drvnim sortimentima u EU, što zbog problema na nivou Javnog preduzeća.
– Nisu u pitanju bahati direktori šumarija, nama je postalo nemoguće raditi. Imamo oko 1.000 ljudi viška na nivou “Šuma RS”, a manjak je proizvodnih radnika. Poseban problem su mizerne plate. Ako hoćemo da opstanemo, potreban nam je novi sistem upravljanja – kaže Banjac.
Socijalisti prednjače
Kad nastupe problemi, dodaje Banjac, svi upiru prstom u direktore šumskih gazdinstava, iako se ključne odluke donose u centrali.
Ipak, on smatra da stranačko postavljanje rukovodećih kadrova “ne mora biti problem”, ako iz stranaka dolaze stručni i sposobni ljudi.
Prema podacima kojima raspolaže Srpskainfo, u 22 organizacione jedinice “Šuma RS” koje su poslovale s gubitkom, velika većina direktora su inženjeri šumarstva, ali su istovremeno i favoriti vladajućih stranaka. Veliku većinu šumarija, kao i ključnih pozicija u centrali “Šuma RS”, kontrolišu kadrovi SP Petra Đokića, dok je manji dio funkcija pripao SNSD-u i drugim koalicionim partnerima.
Šume u izobilju, ali šta to vrijedi
Dok šumarije u Banjaluci i Doboju nemaju bog zna kakvog prirodnog potencijala za milionske zarade, među neslavne rekordere po gubicima spadaju i gazdinstva bogata šumom.
Tako je ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš prvu polovinu godine završila sa minusom od 802.752 KM. V.d. direktora ove šumarije je inženjer Nenad Pezerović, odbornik SNSD u ovoj opštini. On je imenovan krajem februara, pa dio odgovornosti za gubitke snosi i njegov prethodnik Sanel Radmanović.
Radmanović je, navodno, bio favorit bivšeg ministra poljoprivrede i šumarstva Borisa Pašalića, dok je Pezerovića “doveo” aktuelni ministar Savo Minić.
Još tri bogata šumska gazdinstva su u minusu većem od pola miliona maraka.
ŠG „Drina“ Srebrenica, koje vodi Ognjen Cvijetić, bilježi gubitak od 682.052 KM. ŠG „Vučevica“ Čajniče, gdje je direktor Marko Mićević iz SNSD, u minusu je od 586.871 KM, a ŠG „Botin“ Nevesinje na čelu s Mirkom Budalićem ima polugodišnji gubitak od 584.452 KM.
Očajno stanje u Čajniču
Posebno je zanimljiva situacija u ŠG „Vučevica“ Čajniče. Ova šumarija je javnosti od ranije poznata po skandalima, u kojima su glavni akteri bili kadrovi SNSD: od afere sa prisluškivanjem radnika pred izbore do sumnjivih poslova u kojima su izgubljeni milioni KM.
Direktor čajničke šumarije, Marko Mićević, inače predsednik lokalnog SNSD-a, juče nije imao vremena da odgovori na pitanja Srpskainfo.
Od kako su se u javnosti pojavile vijesti o milionskim gubicima u “Šumama RS” spekuliše se na temu da li je to uvod u novu “sječu kadrova” ili upozorenje direktorima da “ubace u petu” i poprave rezultat, ako žele ostati u foteljama.
Ne žure sa smjenama
Slaven Gojković, generalni direktor “Šuma RS” za Srpskainfo kaže da je polugodišnji bilans svakako bio upozorenje, a da li će uslijediti i smjene vidjeće se, kaže, uskoro.
– Čekamo devetomjesečne izvještaje. Oni koji su do kraja septembra znatno popravili poslovanje na dobrom su putu, a oni koji to nisu uspjeli mogu očekivati da ćemo preduzeti odgovarajuće mjere – kaže Gojković.
Dodaje da uz vremenske neprilike postoje i drugi problemi koji opterećuju poslovanje “Šuma RS”, a jedan od glavnih je manjak radnika u kooperantskim firmama, angažovanim za sječu šuma.
– Sve teže je naći radnike za rad u šumi zbog masovnog odlaska u inostranstvo, ali mi tu ne možemo ništa – kaže Gojković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu