Najveći dio ovog voća biće izvezen u zemlje zapadne Evrope, a procjene su da će tokom ljetne sezone ugljevički voćari izvesti oko 3.000 tona različitih sorti šljiva, dvostuko više nego lani.
Početak berbe rane čačanke ohrabrio je ugljevičke voćare. Ako ne bude vremenskih nepogoda, očekuju dobre prinose. Šljiva je odličnog kvaliteta, kažu Pavlovići koji imaju šljivike na pet hektara.
– Poranile su za nekih petnaestak dana, a tako će ranije stizati i ove druge sorte. Bilo je toplo proljeće, zime malte ne nije ni bilo, pa je sve krenulo ranije da zri – kaže Miroslav Pavlović iz Tutnjevca.
Troškovi proizvodnje stalno se povećavaju, posebno dnevnice berača koje su dostigle 100 maraka. Otkupna cijena rane šljive je kao i prošle godine 1,40 KM za kilogram. Malo više zaradi se prodajom na pijacama. Voćari su, ipak, zadovoljni, jer kad šljiva dobro rodi, kao ove godine, kažu, može i da se zaradi.
– Velika su ulaganja, ako hoćete da imate kvalitetno voće. Mora se đubriti i orati, orezivati i dva-tri puta, ljetna rezidba i jesenja i prskanje – kaže Dimitrije Јović iz Puškovca.
Otkupljivači iz Ugljevika planiraju izvoz 3.000 tona, najviše na njemačko tržište gdje su prisutni već godinama. Najveći problem, koji bezuspješno pokušavaju da riješe, jeste čekanje na fitosanitarnu kontrolu na hrvatskoj granici.
– Svakodnevno imamo velike narudžbe. Desi se da kamion koji ne dođe u petak do tri sata na hrvatsku granicu mora da čeka ponedjeljak ujutru zbog fitosanitarnog inspektora. To nam je ogroman problem, pa dolazi do zastoja i kašnjenja pri isporuci – kaže Milo Stojić iz Tutnjevca.
Domaći voćari traže zabranu uvoza u vrijeme pristizanja njihovih proizvoda, ali i strože kontrole kvaliteta uvozne robe, kao i podsticanje kupovine domaćeg voća.
– Treba kupovati domaće proizvode gdje se zapošljava i proizvodi domaća radna snaga, plaćaju se porezi i doprinosi. I mi kao potrošači se više uključujemo kupujemo domaće proizvode, što će svima nama dati pozitivne rezultate – rekla je Slavica Marković, direktorka Privredne komore regije Bijeljina.
Na području Ugljevika voćnjaci su zasađeni na 1.800 hektara, od čega je 70 odsto pod šljivom. Voćari mogu da računaju na premije za prodato voće, ali i na velike podsticaje za zasnivanje novih voćnjaka i zaštitu od grada, prenosi RTRS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu