Tajni video-snimci koje je prikupila organizacija “Hope Not Hate”, posvećena borbi protiv rasizma i fašizma, prikazuju čelnike Heliospecta kako se otvoreno hvale metodom genetskog skrininga, koja, navodno, može podići IQ budućeg djeteta za više od šest poena.
Prema pisanju “Guardiana”, ova usluga košta oko 50.000 dolara za skrining stotinu embriona i namijenjena je bogatim roditeljima koji koriste medicinski potpomognutu oplodnju.
Svi mogu imati onoliko djece koliko žele, a njihova djeca će biti zdrava i pametna. Biće to fantastično – izjavio je Majkl Kristensen, izvršni direktor Heliospecta, na snimku iz novembra 2023. godine.
U drugom videu, jedan od zaposlenih objašnjava klijentima da Heliospect može rangirati embrione prema „IQ-u ili nekim ‘nepoželjnim’ karakteristikama” koje, navodno, uključuju rizik od gojaznosti i mentalnih bolesti.
Poslovanje “u skladu sa zakonom”
Čelnici Heliospecta su za Guardian izjavili da rade u skladu sa zakonima i propisima SAD i Kalifornije. Dodali su da kompanija trenutno posluje u „stealth modu” (prikrivenom režimu) dok se priprema za javno lansiranje, i da je usluga još uvijek u fazi razvoja.
Na zvaničnoj stranici kompanije, Heliospect Genomics najavljuje revolucionaran pristup medicinskoj genetici, pozivajući pojedince i porodice da otključaju potencijal genetskih podataka kako bi donijeli informirane odluke o zdravlju i dobrobiti.
Može da se bira i pol djeteta
Predimplantacijska genetska dijagnostika (PGD) omogućava skrining embriona kako bi se eliminisalo oko 400 genetskih poremećaja, uključujući Daunov sindrom i cističnu fibrozu, pa čak i smanjila vjerovatnoća za razvoj nasljednog raka. U nekim zemljama, PGD se koristi i za odabir pola djeteta.
Stručnjaci naglašavaju da je inteligencija veoma kompleksna i još nedovoljno istražena osobina, oblikovana ne samo stotinama, već možda i hiljadama gena, ali i faktorima okoline. Uprkos tome, Heliospect već sada nudi selekciju po ovoj osnovi, što otvara niz etičkih pitanja.
Ponuda Heliospecta da se embrioni selektiraju prema IQ-u otvara ozbiljne etičke dileme. Ovakva praksa podrazumijeva selekciju osobina koje nemaju direktnu vezu sa zdravstvenim stanjem, što može dovesti do društva u kojem se određeni genetski atributi smatraju superiornijima – rekao je dr Tvrtko Jolić, etičar sa Instituta za filozofiju u Zagrebu.
On dodaje da ovo podsjeća na eugeničke prakse 20. vijeka, iako je sada riječ o privatnoj inicijativi. Jolić takođe ističe da selektivna genetika Heliospecta može stvoriti tržište „dizajniranih beba”, gdje će samo oni sa finansijskim sredstvima imati pristup genetskom „poboljšanju”, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti i stvara pritisak na roditelje.
Kineski naučnik He Jiankui postao je poznat 2018. godine kada je objavio da je metodom CRISPR-Cas9 genetski izmijenio embrione kako bi bebe bile otporne na HIV. Bliznakinje Lulu i Nana, rođene u novembru te godine, prve su „CRISPR bebe”. He je zbog ovog postupka bio osuđen na tri godine zatvora, ali se 2023. vratio u nauku.
Heliospect Genomics danas stoji na ivici tehnološkog i etičkog pitanja: da li je budućnost genetskog skrininga usmjerena ka „pametnijim bebama” i kakve će posljedice ovakva praksa ostaviti na društvo?, prenosi Žena Blic.