Gostujući u programu Fejs televizije, Šmit je, između ostalog, poručio da, bez obzira što će biti posljednji visoki predstavnik, namjerava ostati u BiH “sve dok je potrebno”, odnosno sve dok, kako je rekao, ne budu realizovane 5+2 reforme.
Takođe je poručio da mu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim “negodovanjem i nepriznavanjem visokog predstavnika, samo produžava mandat u BiH”.
Incko rekorder
Šmitovo obećanje da će biti posljednji visoki predstavnik mnogi su, inače, primili s velikom dozom skepse, budući da Šmit nije pojasnio koliko bi njegov (ne)legitimni mandat mogao da traje.
Iako je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN u avgustu 2021. preuzeo dužnost od dotadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Incka, činjenica je da ne postoji ograničenje u dužini mandata koji šef OHR ima u BiH.
Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, švedski diplomata Karl Bilt, na čelu OHR nalazio se samo godinu i po dana.
Njegov nasljednik, Španac Karlos Vestendorp, funkciju visokog predstavnika obavljao je dvije godine, Austrijanac Volfgang Petrič u toj fotelji proveo je tri godine, britanski diplomata Pedi Ešdaun četiri, Nijemac Kristijan Švarc Šiling jedva nešto više od godinu dana, slovački karijerni diplomata Miroslav Lajčak na čelu OHR takođe je bio oko godinu i po, da bi, nakon njega, za visokog predstavnika bio izabran Austrijanac Valentin Incko, koji je na poziciji visokog predstavnika ostao rekordnih 12 godina.
Referendum?!
Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da bi, s obzirom na nepriznavanje Šmitovog legitimiteta od strane vlasti u Republici Srpskoj, ali i kritika koje na njegov račun neprestano stižu od brojnih političkih lidera iz FBiH, možda najbolje rješenje bilo da sudbina njemačkog diplomate u BiH bude odlučena na referendumu.
– Možda je najbolje rješenje da se raspiše referendum o ostanku Kristijana Šmita u BiH, budući da njegove odluke ne važe u Republici Srpskoj, a Srpska funcioniše sasvim normalno i bez njegovih odluka koje se primjenjuju samo u FBiH, iako i tu protiv sebe ima Željka Komšića koji ga je žestoko isprozivao u UN. Zbog toga je možda najbolje raspisati referendum o njegovom odlasku iz BiH i na taj način, demokratskim putem, riješiti taj problem – predlaže Aćimović.
Dodaje da ako ne postoji mogućnost da šef OHR djeluje na teritoriji cijele BiH, odnosno ako se u Republici Srpskoj ne prihvataju njegove odluke, nema smisla ni samo postojanje OHR.
“Zatvoriti sve političare do konačnog dogovora”
Na naše pitanje da li može prognozirati datum zvaničnog zatvaranja OHR u BiH, Aćimović odgovara da bi domaći politički lideri cijeli taj proces mogli značajno da ubrzaju.
– Prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije moraju da se ispune na nekoj konferenciji za BiH, da je ne nazivamo nekim Dejtonom 2. Mislim da je potrebna neka nova konferencija za BiH, gdje bi politički lideri bili zatvoreni i pregovarali dok se svi ne dogovore, od pozicije do opozicije. Tu bi se usvojilo 14 zaključaka iz Mišljenja evropske komisije, automatski bi se otvorili pregovori s EU i dogovorili o brzom putu integracija. To bi bilo moderno zapadno rješenje tog problema. Možemo izabrati da li da idemo ovim putem blokada ili ćemo zatvoriti sve političare na jedno mjesto dok ne dogovore realizaciju svih 14 prioriteta, te dobiju garancije da će se po ubrzanom procesu otvoriti pregovori za pristupanje EU. Ova druga opcija, po mom mišljenju, puno je bolja – kaže Aćimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu