Da li su ti milioni zaista završili tamo gdje treba i zašto je zakon svima jasan, ali je put novca maglovit?
Što je narod siromašniji, to je sve veći broj kladionica i igara na sreću u kojima sve više ljudi vidi slamku spasa za rješenje svojih problema i pokušaj bogaćenja preko noći. A za sve to priliku imaju u 804 kladionice koliko ih ima u Republici Srpskoj. Kad čujemo koliko je kladionica, na trenutak pomislimo da smo Las Vegas.
Ali razlika je u tome da se u Vegasu znaju tokovi novca, dok kod nas to je decenijama nepoznat podatak, a to se može vidjeti na primjeru oporezivanja nagrada koje dobiju nerezidenti Srpske.
Prema zakonu, porez na dobitke od internet igara na sreću za sve one koji nisu građani Srpske uplaćuje se u budžet jedinice lokalne samouprave gdje je sjedište uplatioca poreza.
Neki smatraju da je zakon favorizovao dvije lokalne zajednice, Banjaluku i Istočno Novo Sarajevo koje na osnovu dobitaka lica bez prebivališta u Republici Srpskoj bilježe enormne prihode, a razlog tome je to što su u tim gradovima sjedišta velikih kladionica.
U gradskoj upravi Banjaluka kažu da se od poreza na igre na sreću u gradski budžet godišnje slije 5 miliona KM.
– Sredstva koja dobija Banjaluka nemaju definisanu namjenu po bilo kojoj uredbi ili zakonu ali ima smisla da se takva regulativa donese za bilo koju zajednicu i da se definišu kao namjenska sredstva za sport kulturu ili druge djelatnosti jer potrebe koje imamo u tom domenu veće nego što su naše mogućnosti – kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer Banjaluka.
I baš zato što sredstva od poreza na igre na sreću nisu namjenska, dolazimo do problema da taj novac ne ide u prave svrhe. Zvanično, od igara na sreću u RS bi trebalo da se finansira amaterski sport, humanitarne i slične nevladine organizacije, kultura, umjetnost i boračka udruženja.
Međutim, gdje zaista završe milioni javnosti će vjerovatno ostati nepoznato.
– Vidimo da se to ne troši tamo gdje bi trebalo jer mi generalno imamo problem da ne znamo marka koja uđe u budžet gdje završi i da se ona proizvoljno troši prema procjeni onih koji upravljaju javnim novcem šta je u tom momentu za njih najkritičnije i najpotrebnije kako bi zadržali socijalni mir – smatra Jelena Trivić, doktor ekonomskih nauka.
Zakonom o igrama na sreću koji je izmijenjen 2019.godine garantuje se monopolistički položaj na tržištu igara na sreću preduzeću Lutrija Republike Srpske, a koja je potpunom vlasništvu Republike Srpske.
Takođe je izvjesno, kako tvrde naši izvori, da Lutrija Srpske, ili bolje rečeno neko iz vladajuće partije odlučuje o partnerima u organizovanju igara na sreću, prenosi BN.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu