Preživio je dva palestinska ustanka i seriju ratova između Izraela i Hamasa. Ali, to bi sada moglo da ode niz vodu nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao da će poslati trupe u Rafu, grad u Gazi na granici sa Egiptom, a egipatska vlada zapretila da će poništiti sporazum.
Poništavanje mirovnog sporazuma moglo bi da ima različite posljedice, ne samo po dvije zemlje već čitav region, dok neki zvaničnici upozoravaju da bi “Egipat mogao da postane nezaustavljiv neprijatelj za Izrael”.
Do sporazuma je došlo nakon što se 1977. premijer Izraela Menahem Begin usprotivio ustupanju bilo koje zemlje koju su osvojili u ratu na Bliskom istoku okruglo deceniju ranije, uključujući egipatsko Sinajsko poluostrvo.
Sporazum između Egipta i Izraela
Egipat i Izrael su vodili četiri velika rata, od čega posljednji 1973. Stoga se čitav svijet uzdrmao kad je egipatski predsjednik Anvar Sadat “raskrstio” sa drugim arapskim liderima i odlučio da razgovara sa Izraelcima.
Pregovori su kulminirali Sporazumom iz Kemp Dejvisa u septembru 1978., pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Džimija Kartera. Uslijedio je mirovni sporazum naredne godine.
Egipat je time postao prva arapska država koja je potpisala mirovni sporazum i priznala Izrael.
Prema sporazumu, Izrael je pristao da se povuče sa Sinaja, koji bi Egipat ostavio demilitarizovanim. Izraelskim brodovima je odobren prolaz kroz ključnu trgovinsku rutu – Suecki kanal. Uspostavljeni su puni diplomatski odnosi u prvom mirovnom sporazumu sa arapskom državom.
U nedjelju su dva egipatska zvaničnika i jedan zapadni diplomata rekli AP-u da bi Egipat mogao da suspenduje mirovni sporazum ukoliko izraelska vojska (IDF) napadne Rafu. Netanjahu je rekao da je Rafa posljednje preostalo uporište Hamasa, nakon više od četiri mjeseci rata, te da je slanje kopnenih trupa suštinsko da poraze palestinsku militantnu grupu.
Ali, Egipat se protivi bilo kojem potezu koji bi mogao da pošalje očajne palestinske izbjeglice preko granice na njegovu teritoriju.
Rafa takođe služi kao glavna tačka ulaska za humanitarnu pomoć za opkoljenu enklavu, a izraelski napad mogao bi da uguši isporuku ključnih zaliha, piše Msn.com.
Populacija Rafe je skočila sa 280.000 na 1,4 miliona ljudi, kako su Palestinci pobjegli od sukoba na drugim mjestima u Gazi. Stotine hiljada evakuisanih sada žive u kampovima.
Netanjahu je naredio svojoj vojsci da pripremi plan evakuacije svih palestinskih civila pre početka ofanzive – ali nije jasno gdje će oni da odu. Izraelski premijer je u nedjelju rekao da će oni moći da se vrate na otvorene prostore na sjeveru, ali ta su područja teško oštećena u izraelskim napadima.
Šta ako se poništi sporazum?
Sporazum uvelike ograničava broj trupa na obe strane granice, iako su se zemlje složile u prošlosti da modifikuju njegove aranžmane kao odgovor na specifične bezbednosne pretnje. To je omogućilo Izraelu da usredsredi svoju vojsku na druge prijetnje.
Uporedo sa ratom u Gazi, Izrael je skoro svakodnevno bio angažovan u sukobima sa militantnom grupom Hezbolah u Libanu, dok su njegove bezbjednosne snage teško raspoređene na okupiranoj Zapadnoj obali.
Ako Egipat poništi sporazum, to bi moglo značiti da Izrael više ne može da se oslanja na svoju južnu granicu kao oazu mira.
Jačanje snaga duž njegove granice s Egiptom nesumnjivo bi bilo izazov za ionako razvučenu izraelsku vojsku.
“Imaju najjaču vojsku na Bliskom istoku”
Bivši general izraelske vojske Jicak Brik rekao je o sukobima u Rafi da “svi znaju da imamo evakuacije sa Sinaja ispod koridora”. Takozvani Filadelfijski koridor, poznat i kao Filadelfijska ruta, je 14 km dug potez zemlje koji predstavlja cjelinu graničnog područja između Gaze i Egipta.
– IDF nije željela da sjedi duž koridora sledećih nekoliko godina jer nije imala moć da to uradi i jer bi bilo mnogo žrtava, pa se nadala da će Egipćani to da urade. Ali, danas postoji veoma veliki problem sa Egiptom. Oni nisu spremni da to urade umjesto nas. Takođe ne pristaju da mi to uradimo sa ove strane koridora i prijete da će, ako počnemo da radimo razne stvari koje će dovesti do masovnih prelazaka na Sinaj, zaustaviti mir – rekao je on.
– Iako je to siromašna zemlja, ima najsnažniju vojsku na Bliskom istoku danas – 4.000 tenkova, od čega 2.000 modernih, stotine najnaprednijih letjelica i mornaricu koja je među najboljima koje postoje. Godinama su gradili autoputeve do Sinaja. Mi smo meta. Ne grade vojsku ni za šta drugo. To znači jedna odluka da se ukine mir, oni postaju neprijateljska država a mi nemamo čak ni brigade da joj se suprotstavimo – upozorio je Brik.
Posljedice po Egipat
Ukoliko bi poništio mirovni sporazum, i sam Egipat bi snosio posljedice.
Zemlja je primila milijarde dolara vrijednu vojnu pomoć od Sjedinjenih Američkih Država od potpisivanja mirovnog sporazuma. Ako se sporazum poništi, ti fondovi bi mogli da budu ugroženi. Masivno vojno jačanje takođe bi opteretilo već posrnulu egipatsku ekonomiju.
Pejdž Aleksander, izvršna direktorka Centra Karter, rekla je da bi bilo koji korak koji bi mogao da uvuče Egipat u neprijateljstva “bio katastrofalan za čitav region”, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu