U vrijeme klimatskih promjena, kilometrima dugi drvoredi za Banjaluku su spas, ali mogu biti i opasni po život.
Klimatolozi odavno upozoravaju da “drvo glavu čuva”, jer u gradovima koji imaju mnogo parkova i drvoreda život je mnogo prijatniji, čak i u vrijeme žestokih vrućina i suša, ali i kada danima padaju kiše ili udare olujni vjetrovi.
Klimatolog Goran Trbić, dekan Prirodno matematičkog fakulteta u Banjaluci, kaže da čak i grad na Vrbasu, čuven po zelenilu, nema dovoljno drveća, parkova i zelenih površina, za vrijeme kakvo nas očekuje u bliskoj budućnosti.
– Ovaj problem je pogotovo izražen u novoizgrađenim banjalučkim kvartovima, kojima dominira beton i asfalt. U starijim ulicama, gdje imamo aleje još iz doba Austrougarske, situacija je mnogo bolja – kaže Trbić.
Vladimir Đurđević, poznati klimatolog iz Beograda, ranije je za Srpskainfo poručio da Banjalučani treba da čuvaju svoje aleje kao najveće blago.
– Svako to staro, razgranato drvo vrijedi više nego desetine novih sadnica. Treba te drvorede čuvati i obnavljati ih, oni spasavaju grad – savjetovao je Đurđević.
Staro razgranato drveće čuva okolne kuće i zgrade od oluja, jer amortizuje udare vjetra.
Ono štiti grad i od urbanih poplava, jer se dio vode koju donosi kiša izvjesno vrijeme zadrži u krošnjama, što u vrijeme najvećih pljuskova smanjuje pritisak na već pretijesnu oborinsku kanalizaciju.
Ako je zasađeno pored zgrada i kuća, drveće smanjuje i izdatke za grijanje i za rashlađivanje prostorija tokom vrelih ljetnih dana, jer ljeti daje hlad, a zimi je zaklon od ledenih vjetrova.
– Sve je to tačno, drveće je naše veliko blago, ali s obzirom na sve žešće oluje mora se strogo voditi računa o zdravlju i izdržljivosti svakog stabla, kako se ono ne bi srušilo i izazvalo nesreću – kaže banjalučki meteorolog i hroničar Nebojša Kuštrinović.
U svom stilu popularni Kušto kaže da “drvo glavu čuva, ali ti može i doći glave”.
On podsjeća da u banjalučkim alejama ima mnogo “stogodišnjaka” i da bi zbog bezbjednosti trebalo izvršiti detaljan sistematski pregled stabala, kako bi se preduprijedile nesreće.
– Potrebna nam je temeljita botanička i šumarska inspekcija, da bi stručnjaci utvrdili koje drvo treba liječiti, a koje se mora posjeći i zamijeniti mladim stablom – kaže Kuštro.
Za nastanak nadaleko čuvenih banjalučkih aleja, zasađenih prije više od 140 godina, zaslužan je jedan okupatorski general.
Pod nadzorom generala i plemića Alfreda fon Jelsona, vojska Austrougarske je od 1882. do 1885. godine zasadila 17 kilometara drvoreda, sa oko 4.700 stabala.
Tradicija se očigledno primila, pa je sađenje drvoreda nastavljeno i tokom Kraljevine Jugoslavije i čuvenog bana Tise Milosavljevića, a potom i u Titovoj Jugoslaviji.
Upravo zbog aleja i parkova Banjaluka je stekla epitet zelenog grada, koji je u posljednje vrijeme, zbog invazivne gradnje novih naselja bez “pratećih sadržaja”, prilično ugrožen.
Ali, kad udari oluja, čak i najvećim cinicima je jasno koliko vrijedi jedna moćna zdrava lipa, kesten ili platan.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu