Ova izjava predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, Nenada Stevandića, od juče „diže prašinu“ i svako je tumači na svoj način.
Upitan da pojasni ovakav stav, Stevandić napominje da Narodna skupština ne priznaje Kristijana Šmita i njegove odluke ne objavljuje u Službenom glasniku.
-Pravno gledamo, Šmitove odluke ne proizvode dejstvo u Republici Srpskoj po odlukama NSRS. A, naročito je važno što je nemoguće sankcionisati ustavno postupanje predsjednika Republike koji je potpisom zakona tu ustavnu obavezu ispunio, ispoštovao. Suprotno bi se moglo eventualno tretirati pravnim normama – kaže Stevandić za Srpskainfo.
„Možda je to bila Šmitova namjera“
Prema njegovim riječima, pokušaj da se inkriminiše vršenje ustavne obaveze jeste kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma, taman kad bi Šmit i imao odluku Savjeta vezbjednosti UN o postavljenju.
-A, nema je, pa tim više nelegalna osoba ne može proizvoditi legalne odluke. O tome NSRS može imati svoj stav i donositi odluke ili donositi zakone koji bi zaštitile pravni poredak, Ustav RS i BiH što bi predsjednik Republike morao poštovati. Možda je i bila Šmitova namjera da zajedno sa nekoliko poslušnika sa nivoa BiH ovako proizvede krizu i eventualni raspad BiH. Ili je njemu to neko naložio. Mi u Srpskoj ćemo donijeti pravne odluke i biti pametni. Odgovornost je na Šmitu – zaključuje Stevandić.
Ipak, ova teza je tim prije čudnija jer je sam Milorad Dodik obećao da će se pojavljivati pred Sudom BiH, kao što se pojavio i na izjašnjenju o krivici. Početak suđenja Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću zakazano je za 22. novembar zbog „nepoštovanja odluka visokog predstavnika“.
Blagojević: Ne može
Da li i nakoji način NSRS može da „zabrani“ predsjedniku RS da ide na suđenje u Sarajevo, ako je svima poznato da je Dodik autoritet za parlament, a nikako obrnuto? Pokušali smo da čujemo izjavu Dodikovog advokata Gorana Bubića, ali nije odgovarao na naša telefonske pozive.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za Srpskainfo tvrdi da Narodna skupština nema pravo da usvoji zabranu odlaska Dodiku na Sud BiH, niti bi takva eventualna zabrana mogla proizvesti bilo kakvo pravno dejstvo.
-Zašto? Pa zato što bi bila suprotna Ustavu BiH, članu 1 tog ustava kojim je propisano da BiH funkcioniše na principu vladavine prava. Sadržaj tog principa podrazumijeva odvojenost i nezavisnost pravosudne od izvršne i zakonodavne vlasti, što znači da ove vlasti nemaju pravo da se miješaju u rad jedna drugoj u konkretnim slučajevima na bilo koji način – kaže Blagojević.
Osim toga, dodaje on, takva zabrana NSRS bi bila na štetu Dodika, jer bi on, ako bi se pozivao na tu zabranu kao razlog da se ne odaziva pozivima Suda, došao u situaciju da Sud protiv njega izda naredbu za njegovo dovođenje, a i da mu odredi pritvor.
-I onda bi bilo čije suprotstavljanje izvršenju tih odluka Suda predstavljalo krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, a moguće i krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH, propisanih u KZ BiH. Da konkretizujem, recimo ako bi Sud BiH u tom slučaju izdao naredbu za dovođenje gospodina Dodika, nju izvršava SIPA, pa ako bi se bilo ko od pripadnika MUP Republike Srpske, uključujući i njenog ministra unutrašnjih poslova, usprotivio i onemogućio izvršenje te naredbe, učinio bi neko od navedenih krivičnih djela zbog kojih bi Tužilaštvo BiH sigurno pokrenulo krivični postupak protiv svakog od tih lica – upozorava Blagojević.
Špirić potpisao zakon
Potpredsjednik PDP i pravnik po struci, Milko Grmuša, kaže da, prije svega, treba čuti od predstavnika vlasti na koje to konkretne mehanizme i rješenja misle.
-Ako misle na donošenje zakona o nepriznavanju Suda BiH u kojem bi naveli da Republika Srpska i njene institucije ne priznaju Sud BiH i zabranjuju predstavnicima Srpske da učestvuju u postupcima pred tim sudom, onda bi to bilo u koliziji sa aktivnostima te iste vlasti u vezi formiranja drugostepenog suda BiH, kao i sa ranijim odlukama Parlamentarne skupštine BiH koja je usvojila u oba doma Zakon o sudu BiH. Podsjetiću da je taj zakon lično potpisao gospodin Nikola Špirić – kaže Grmuša za Srpskainfo.
Što se tiče drugih eventualnih mehanizama koji su na raspolaganju Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže Grmuša, ona nema instrumente, izuzev zakonskih, da natjera bilo kojeg pojedinca u Republici Srpskoj da u pogledu svojih procesnih aktivnosti i prava preduzme ili ne preduzme bilo šta.
-Ako je cilj osporiti legitimitet Suda BiH, onda mi nije jasno zbog čega se g. Dodik uopšte pojavljivao pred Sudom BiH. Ako je cilj bio da se njegovim pojavljivanjem pred sudom smanji pritisak na Srpsku i narod, onda će taj pritisak tek da poraste u slučaju neke odluke Narodne skupštine u tom pravcu. Prema tome, očekujem da vidim na šta se konkretno misli, a na njihovom mjestu ja bih konačno prestao sa improvizacijama i uključio bih u proces donošenja odluka ipak malo stručnije i mudrije ljude – poručuje Grmuša.
Dubravac: Podanički odnos
Poslanik Narodnog fronta Željko Dubravac kaže da izjava Stevandića nije ni prva ni posljednja i ne služi ničemu „sem podaničkom odnosu svih koji se nalaze u vlasti prema gospodinu Dodiku“.
-To nema nikakve veze sa institucijama RS niti se tako nešto može dogoditi. Znaju se jasne nadležnosti NSRS, onoga ko obavlja funkciju predsjednika i svih drugih organa i institucija. Za mene je to bespredmetno i komentarisati, davati značaj takvim izjavama – kaže Dubravac.
Šef Kluba poslanika SDS Vukota Govedarica napominje da Dodik i njegovi koalicioni partneri pričaju da ne priznaju Sud BiH, Šmita ni njegove nametnute odluke, a u praksi se dešava suprotno.
-Dodik odlaskom u Sud BiH, vidimo, u potpunosti priznaje i prihvata nametnute odluke po kojima mu se sudi. Definitivno, ta priča da je Šmit neki turista, koji je te odluke nametnuo, pokazuje da oni u javnosti jedno pričaju, a sasvim drugo rade – kaže Govedarica za Srpskainfo.
Podsjeća da je NSRS više puta zauzela stav da Srpska ne prihvata Sud BiH.
-Po tom zaključku, ne vidim zašto bi sada Stevandić dodatno najavljivo da bi NSRS mogla da donese neku vrstu odluke kojom bi zabranila Dodiku da ide u Sud BiH. Volio bih, iskreno, da dođe do te sjednice, da razgovaramo o tim stvarima. Ali, onda će Dodik morati da objasni zašto je išao u Sud BiH i daje mu legitimitet, ako se NSRS izjasnila da ne prihvata Sud BiH kao legitiman – kaže Govedarica.
Ko je viši, a ko niži nivo vlasti?
Na mogućnost o kojoj priča Stevandić, prema očekivanju, prvi su reagovali bošnjački političari. Poslanik u NSRS Ramiz Salkić tvrdi da bi odluka NSRS ne bi imala zakonsku snagu, ali bi predstavlja veoma ozbiljno kršenje Ustava BiH.
-Ovo je očiti dokaz namjera aktuelne vlasti u entitetu RS da izvrši pritisak, ostvari uticaj i uplitanje zakonodavnog dijela nižeg niovoa vlasti u rad Suda BiH. Opasne su ovo najave koje ukazuju na dalju radikalizaciju prilika u ovom entitetu i ugrožavanje funkcionisanja zasebne sudske vlasti u BiH, što će se odraziti na sveukupne bezbjedonosne prilike u državi. Ovakve najave dokaz su nepoštivanja Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, te imaju za cilj stvaranja pritiska na Sud BiH u nedostatku argumenata i dokaza radi uspješne odbrane voljenog im predsjednika – objavio je Salkić na Fejsbuku.
Poslanik SNSD Srđan Mazalica poručio je Salkiću da je „prošlo vrijeme u kojem su Srbima sudili age i begovi, a u kojem su robijali zbog pravde i istine“.
Mazalica je rekao za Srnu da Salkić prvo iznosi tezu da je Narodna skupština „niži nivo vlast“ u odnosu na Sud BiH koji je, inače, prije par dana poništio zaključke „višeg nivoa vlast“ Predsjedništva BiH što dovoljno govori o tome ko je nosilac suvereniteta.
-Dalje, Salkić govori o poštovanju Suda BiH u kontekstu poštovanja Ustava BiH, a nejasno je kako može vidjeti Sud BiH u Ustavu BiH, jer ga tamo prosto nema. Kao ni Tužilaštva BiH. U istom Ustavu stoji da zakone donosi Parlamenarna skupština BiH, a onda neustavno Tužilaštvo BiH podiže optužnicu protiv Dodika i Miloša Lukića na osnovu zakona koji je nametnuo neko ko nije Parlamentarna skupština BiH. I onda tu optužnicu potvrdi takođe neustavni Sud BiH. Ništa ni sa čim i „niđe veze“ – konstatovao je, između ostaliog, Mazalica.
Šta kaže Ustav Srpske
O odnosu predsjednika RS i Narodne skupštine u Ustavu RS postoji nekoliko preciznih odredbi. Predsjednik RS polaže zakletvu pred NSRS, predlaže NSRS kandidata za predsjednika Vlade. Predlaže kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog VSTS.
Zatim, predsednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini.
Predsjednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena. Zatim, predsjednik NSRS je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika Republike i Vlade. Predsjednik RS ima pravo da predloži zakon Narodnoj skupštini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu