Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorolog zavoda, u 9 časova 10 minuta i 56 sekundi 1969. godine, tlo je najsnažnije zadrhtalo.
Za samo nekoliko sekundi, zemljotres je ostavio pustoš u kojoj je poginulo 15 ljudi, a 1.117 je povrijeđeno.
Grad je devastiran, a ogromna materijalna šteta je pričinjena na 86.000 stanova i kuća, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.
– Epilog zemljotresa od 27. oktobra 1969. godine bio bi još tragičniji da se prethodni udar (for shock) nije desio 26. oktobra u 16 sati i 36 minuta sa magnitudom od 5.6 stepeni Rihtera, u mirno nedjeljno popodne. Tadašnji gradonačelnik Živko Babić, iz predostrožnosti, sljedeći dan proglašava neradnim za vaspitnoobrazovne i privredne institucije, bojeći se upravo onoga što se i desilo. Odluka se pokazala potpuno ispravnom i izbjegnute su mnogo veće žrtve, jer je grad sutradan, 27. oktobra, pogodio još jači zemljotres sa magnitudom od 6.6 Rihtera (IX stepeni Merkalijeve skale). Ovo je bio do tada, a i do sada, najjači zabilježeni zemljotres na tlu Bosne i Hercegovine – kažu u RHMZ.




Nakon glavnog zemljotresa, uslijedio je veliki broj naknadnih potresa (after shocks) od kojih je najjači bio 31. decembra 1969. godine u 14 časova i 18 minuta, magnitude 5.3 Rihtera.
Najbliže seizmološke stanice koje su registrovale banjalučki zemljotres bile su u Sarajevu i Zagrebu.
– Zemljotres je prirodni fenomen na koji čovjek nema nikakvog uticaja, koji se događa stihijski, bez najave. Smatra se najgorim neprijateljem građevinskih konstrukcija i prirodnim hazardom koji najkraće traje, a odnosi najveći broj žrtava – objašnjavaju u RHMZ.
Naglašavaju da se sa ovakvim prirodnim neprijateljem moguće „boriti“ jedino preventivom protiv štetnog djelovanja zemljotresa.
– To podrazumijeva da s tim treba započeti još u fazi prostornog i urbanističkog planiranja, primjenom obavezne zakonske regulative u oblasti aseizmičkog projektovanja i građenja, kako bi efekti zemljotresa bili maksimalno ublaženi – poručuju iz ovog zavoda.
Bonus video
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu