Ovu sjevernu zelenu anakondu pronašao je TV voditelj emisije o divljim životinjama profesor Frik Vonk.
Zmija je debljine gume automobila, a glava joj je veličine ljudske, prenio je Dejli mejl. Međutim, monstruozna veličina ove zmije nije uplašila voditelja i biologa koji je odlučio da sa njom zapliva.
Do sada je samo jedna vrsta zelene anakonde – takođe nazvana džinovska anakonda – bila prepoznata u Amazonu. Sjeverna zelena anakonda sada je potvrđena kao posebna vrsta u novoj studiji objavljenoj u Diversitiju.
– Zajedno sa još 14 naučnika iz devet zemalja otkrili smo da je najveća vrsta zmije na svijetu – zelena anakonda. To su zapravo dvije različite vrste. Zelene anakonde pronađene na sjeveru njihovog područja u Južnoj Americi, uključujući Venecuelu, Surinam i Francusku Gvajanu, izgleda da pripadaju potpuno drugoj vrsti. Iako na prvi pogled izgledaju gotovo identično, genetska razlika između njih je pet i po odsto i to je ogromno. Ljudi i šimpanze se recimo genetski razlikuju jedni od drugih samo za oko dva odsto – navodi Vonk, a prenio Večernji list.
Nova vrsta je dobila latinski naziv Eunectes akaiima iliti sjeverna zelena anakonda. Međutim, ova nova vrsta zmije je već ugrožena, upozoravaju istraživači.
– Područje Amazonije je pod velikim pritiskom klimatskih promjena i stalnog krčenja šuma. Više od petine Amazona je već nestalo što je površina 30 puta veća od Holandije. Opstanak ovih legendarnih džinovskih zmija neraskidivo je povezan sa zaštitom njihovog prirodnog staništa – navodi Vonk.
Profesor Hesus Rivas, vodeći autor studije, objasnio je da je shvatio da postoji više od jedne vrste zelene anakonde prije više od 15 godina. Tada je sa suprugom Sarom, koja je takođe naučnik, počeo da analizira uzorke kako bi dokazali genetske razlike.
– Sara i ja smo počeli da istražujemo 2007. godine kad smo prvi put primjetili da postoji velika genetska razlika između uzoraka iz Venecuele i nekih uzoraka iz Perua. Onda smo započeli proces prikupljanja uzoraka i saradnika širom Južne Amerike i šire kako bismo dovršili mozaik uzoraka koji nam je omogućio da sastavimo studiju. Radio sam u mnogim zemljama sa brojnim kolegama na prikupljanju uzoraka. Sara je uradila većinu teških zadataka poput sekvencioniranja gena i filogenetske analize – navodi profesor Rivas.
Naveo je da proučava anakonde 32 godine i da se sada postavlja pitanje koliko drugih vrsta postoji za koje ne znamo.
– Ako je tako legendarna životinja bila neprimjećena toliko godina šta je sa manje upadljivim i manje proučavanim životinjama i biljkama – zapita se Rivas.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu