Novija istraživanja pokazala su da je većina nas sklona impulsivnom ponašanju i donošenju neracionalnih i neplaniranih finansijskih odluka. Svako može da se zapita da li je racionalni ekonomski čovjek ili impulsivni moderni potrošač?
Očigledno je kako ljudi nisu savršeno informisani, savršeno racionalni, kognitivne im sposobnosti nisu neograničene, pa često ne iskorištavaju u potpunosti vlastito blagostanje, već se ponašaju iracionalno i svoje finansijske odluke donose pod uticajem različitih trivijalnosti.
Osim jačanja kulture konzumerizma i uticaja marketinga na svijest o potrošnji, bihevioralni ekonomisti smatraju kako na našu subjektivnu percepciju stvarnosti posebno utiču naše lične vrijednosti, te naše psihofizičko stanje.
Na primjer, ako u prodavnicu krenete gladni, loše volje ili depresivni, potrošićete znatno više novca nego da ste u nju krenuli siti i uobičajeno raspoloženi. Za faktore kao što su materijalizam, impulsivnost, rizik tolerancije, horizont planiranja i finansijska stajališta vjeruje se da takođe mogu objasniti uvjerenja i ponašanje pojedinca prema novcu.
Kako prebroditi impulsivno trošenje
Osobe sklone temperamentnom ponašanju češće će biti sklonije i impulsivnoj i nepromišljenoj kupovini. Prema tome, one koje imaju nizak nivo averzije prema riziku ili su preoptimistične prema sopstvenoj budućnosti i svijet gledaju kroz „ružičaste naočale“, češće će donositi odluke utemeljene na osjećajima i „kockati se“ misleći da se loše stvari događaju nekim drugim ljudima i da će oni pronaći način da zaobiđu moguće loše ishode.
Sve zavisi o tome kako gledate na budućnost
Horizont planiranja takođe je zanimljiv faktor. Osobe orijentisane na dugi rok, više će pažnje obraćati planiranju svojih ličnih finansija te će češće starost dočekati finansijski sigurne. S druge strane, oni koji žive za trenutak fokusirani su na kratak rok i vjerovatnije je da će trošiti kao da ne postoji sutra, misliće isključivo na zadovoljavanje trenutnih želja i potreba, pa će češće imati problema sa upravljanjem ličnim finansijama, rijetko će štediti te će biti znatno izloženije raznim makroekonomskim i finansijskim rizicima.
Zato ne čudi kada se dođe u situaciju da iskrsne nepredviđen trošak. Sugrađane smo pitali kako finansiraju stvari ili situacije koje nisu planirane. Generalni odgovor bio je “snalazim se kako znam i umijem”.
Božana Rakić, voditelj poslovnice u Addiko banci, ima veoma dragocjene savjete i smjernice za sve koji dođu u ovakvu situaciju. Poručuje kako bi bilo najbolje imati ušteđevinu za nepredviđene troškove. Ako je nemamo, na kraći period plaćajmo kreditnim karticama na odgođeno plaćanje ili na rate.
–Sa Addiko Mastercard 3u1 kreditnom karticom, sva plaćanja od 50 KM i više možete sami podijeliti od 3 do 24 rate u Mobilnoj aplikaciji ili pozivom Kontakt centra, a podjelom do 3 rate ne plaćate naknade. Podjelu na rate možete uraditi odmah po plaćanju ili do kraja mjeseca u kojem je transakcija urađena, bez potrebe da o tome obavještavate trgovca. Ovo se odnosi i na online plaćanja, kao i podizanje sredstava na bankomatu – objašnjava ona.
Ali, ako je trošak veći i dugoročniji, te je potrebno finansirate iz kredita, najvažnije je prethodno izračunati mjesečni iznos koji može da se priušti, pa u skladu sa tim kalkuliše iznos kredita i period otplate.
Znate li da bankari ne preporučuju kupovina luksuznih proizvoda ili usluga na kredit? Naime, ako iz trenutnih prihoda ne možete finansirati, na primjer, godišnji odmor, a razmišljate o kreditu za skijanje ili ljetovanje, zapitajte se kako ćete ga vratiti i vrijedi li zaista toliko.
Zadovoljavanje ovakvih želja povećava budžet i izdatke domaćinstva dugo nakon kupovine. Pod pritiskom emocija i ideje da je to zaista potrebno, pozajmica može izgledati kao odlično rješenje, ali često potpuno nepotrebno.
Ali, kada se odlučite za kredit pažljivo izračunajte koliko novca vam je zaista potrebno i koliko će vas kredit koštati. Potrebna je jasna kalkulacija mjesečnih obaveza za potencijalni kredit, ali je potrebno ispitati da li je moguće finansirati ovaj trošak iz drugih izvora (poput štednje) ili plaćanjem kreditnom karticom na rate (bez kamate). Takođe, treba razmisliti o periodu u kojem želite i možete vratiti novac.
Duži period znači veći trošak pozajmljivanja novca. Najvažnije je da trošak novog kredita ne ošteti vaš lični budžet i da razmislite kako možete dodatno zaraditi u tom periodu da finansiranje ove investicije zapravo ne utiče na mjesečno stanje vašeg budžeta.
Šta možete ponuditi kao osiguranje?
Ako ono što želite i planirate kupiti zahtijeva veća finansijska sredstva, morate očekivati da ćete u tom kreditnom poslu morati ponuditi kolateral – odnosno osiguranje da će kredit biti naplaćen ako ga ne otplaćujete redovno. Kod gotovinskih kredita kolateral nije osiguran u vidu upisa založnog prava na nepokretnostima (kao što je slučaj sa stambenim kreditima), već je potreban instrument lične mjenice prema kojoj banka može naplatiti nenaplaćena potraživanja prema korisniku kredita ne samo sa njegovog/njenog bankovnog računa, ali i iz bilo koje imovine (finansijske i nefinansijske) koju pojedinac posjeduje. Budite dobro informisani o tome kako se banka planira osigurati u ovom kreditnom odnosu i dobro razmislite da li ono što kupujete zaista vrijedi dovoljno da nekome dozvolite da se naplati od svega što posjedujete.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu