Let je trajao sat i 48 minuta.
Jurij Gagarin je rođen u selu Klušino kod Gžatska (danas u Smolenskoj oblasti, Rusija) na današnji dan, 9. marta 1934, kao treće od četvoro djece.
Završetkom srednje škole upisao se u vojnu Pilotsku školu u Orenburgu. Tu je upoznao Valentinu Gorjačevu, sa kojom se vjenčao 1957. Nakon diplomiranja, postao je pilot aviona Mig-15 i raspoređen je u vojnu bazu Luostari u Murmanskoj oblasti.
Nakon velike potrage i procesa selekcije, Jurij Gagarin je 1960. odabran sa još 19 pilota za sovjetski svemirski program. Uz druge potencijalne kosmonaute, Gagarin je bio podvrgnut rigoroznim eksperimentima sa ciljem da se testira njegova fizička i psihološka izdržljivost. Takođe je prošao i intezivnu obuku za predstojeći let.
Kažu da se ničim nije izdvajao od ostalih. Čak, kada se stave na papir uporedne karakteristike, onda se vidi da je u svim etapama pripreme Gagarin, po svojim dometima, uglavnom bio negdje na sredini. U stvari, teško je naći ijednu etapu treninga za koju se može reći da je u njoj Gagarin bio broj jedan. Možda, boravak u surdokomori. Kažu da je Gagarin bio jedan od rijetkih koji nije imao problema da provede dvije nedjelje u totalnoj izolovanosti. Međutim, padobranski skokovi, centrifuga, termokomora, fizičke vježbe, teorija, poznavanje konstrukcije kosmičkog broda i rakete… u svakoj od ovih disciplina bilo je boljih kandidata od Gagarina.
Konačno, kada je trebalo odlučiti koga poslati prvog u kosmos, Jurija Gagarina ili Germana Titova (koji je po mišljenju mnogih bio superiorniji kandidat), prevagnulo je, između ostalog i to što je Titov imao ime koje se Hruščovu nikako nije dopadalo. „Šta je ovo? Je l’ ovaj Nijemac?“ – pitao je navodno Hruščov iznenađen imenom Titova kada su mu pokazali fotografije i biografije kandidata za prvi kosmički let.
Konačna odluka, koja je donesena na najvišim nivoima Komunističke partije Sovjetskog Saveza, možda je donesena zbog Gagarinovog skromnog porijekla i vesele ličnosti, nasuprot Titovu, koji je bio porijeklom iz srednje klase.
Gagarin je 12. aprila 1961. postao prvi čovjek koji je poletio u svemir. Pošto je bila velika vjerovatnoća da misija ne uspije i Gagarin pogine, napravljena su tri saopštenja za štampu – jedan u slučaju uspjeha i dva u slučaju neuspjeha.
Kontrolori na zemlji su tek nakon 25 minuta ustanovili da je dostigao stabilnu orbitu. Vostokom 1 je upravljano automatski, pošto medicinsko osoblje i konstruktori letjelice nisu bili sigurni kako će ljudsko biće reagovati na bestežinsko stanje, pa su ručne kontrole bile zaključane kako Gagarin ne bi sam upravljao letjelicom (šifra za otključavanje kontrola je bila postavljena u Vostok 1 u slučaju da se desi nešto nepredviđeno). Automatski sistem je podesio Vostok 1 u položaj za uljkučivanje povratnih raketa otprilike nakon sata leta.
Rakete su se uključile iznad zapadne obale Afrike, blizu Angole, oko 8.000 km od predviđenog mjesta za slijetanje i gorjele su oko 42 sekunde. Zbog ograničenja u pogledu mase nije bilo rezervnih raketa. Kapsula je imala zalihe za 10 dana, koje će omogućiti život i prirodno opadanje orbite u slučaju da rakete ne odrade kako je planirano.
Gagarin je iskočio padobranom na visini od 7 km i bez problema se spustio na zemlju. Kako su pravila Međunarodne aeronautičke federacije zahtijevale da se pilot mora spustiti sa svojom letjelicom, Sovjetski Savez je insistirao da je Gagarin sletio sa Vostokom, pa je Međunarodna aeronautička federacija priznala let. Nekoliko godina kasnije je otkriveno da je Gagarin iskočio iz Vostoka.
Nakon leta, Gagarin je odmah postao poznata i slavna ličnost širom svijeta i putovao je svijetom da bi promovisao sovjetski uspjeh. Kasnije se vratio u Zvjezdani grad i radio na dizajnu svemirske letjelice koja se mogla koristiti više puta. Na tim projektima je radio 7 godina.
U isto vrijeme pokušao je da se prekvalifikuje u pilota lovca. Na dan 27. marta 1969. Gagarin i njegov instruktor Vladimir Serjegin su poginuli u MiG-15UTI na trenažnom letu. Nije poznato šta je izazvalo pad, ali je istraga iz 1986. pokazalo da je turbulencija, nastala kada je presretač Su-11 koristio komoru dogorijevanja, mogla da izazove da Gagarinov avion leti nekontrolisano. Vremenski uslovi su takođe bili loši, što je moglo doprinijeti nemogućnosti Gagarina (34) i instruktora da se isprave prije nego što su pali.
Uveče, 28. marta u prisustvu članova porodice, svih kosmonauta i visokih oficira vazduhoplovstva, ostaci tijela Gagarina i Serjogina su kremirani. Sljedećeg jutra 29. marta urne sa pepelom izložene su u Krasnozemjanskoj sali Kremlja kroz koju je prošlo više od 40.000 ljudi.
Dan kasnije stotine hiljade ljudi bilo je u povorci koja je pratila urne sa pepelom dva pilota. U 14.30 one su stavljene u zidine Kremlja sa jednostavnim crnim tablicama na kojima su napisana imena pilota i datumi rođenja i smrti.
Ostali događaji na današnji dan
1617. – Zaključen Stolbovski mir, čime je okončan rusko-švedski rat;
1831. – Kralj Luj Filip osnova francusku Legiju stranaca sa sjedištem u Alžiru;
1924. – Italija anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu, novembra 1920, imala status nezavisnog grada;
1943. – Rođen Robert Džejms – Bobi Fišer, američki šahista i 11. svjetski šampion (1972-1975);
1959. – Pojava prve Barbi lutke;
1989. – Vlasti u Varšavi i zvanično optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940;
1994. – Umro Čarls Bukovski, američki pjesnik, pripovjedač i romanopisac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu