Organizovani kriminal vladao je ulicama Čikaga tokom 1920-ih godina i dva suparnička šefa mafije su se borila za prevlast nad gradskim podzemljem. Političari i poslanici bili su primorani na ćutanje, dok se mafija obračunavala u krvavim okršajima širom grada.
Krijumčarenje alkohola tokom prohibicije bio je unosan posao za organizovani kriminal i Bags Moran, vođa bande sa sjeverne strane grada, kontrolisao je većinu pivara u tom dijelu grada. Moranov monopol nije odgovarao njegovom suparniku, Al Kaponeu.
Godine 1929, upravo na današnji dan, 14. februara, sukob između irske i italijanske mafije dostigao je vrhunac i taj događaj će u istoriji ostati zapamćen kao Masakr na dan Svetog Valentina.
Tada je sedam ljudi zverski ubijeno na sjeveru Čikaga, u garaži iz koje je Irac prodavao alkohol. Ispaljeno je čak 70 hitaca iz dvije puške “tompson”, a na kraju su lica dva člana Moranove bande do neprepoznatljivosti uništena hicima iz sačmarice.
Moran je izbjegao smrt zato što je tog jutra malo kasnio. U pola 11 po lokalnom vremenu je tek izašao iz hotela, kada je primjetio da se nešto čudno događa. Primjetio je patrolu u blizini i odlučio da se vrati i popije kafu u obližnjem kafiću. Ta odluka mu je spasla život.
Osoba koja je otvorila paljbu sistematski je pucala u žrtve mašući puškom s lijeva na desno. Zločin nije zabilježen dok komšija nije ušao u garažu i našao osakaćena tijela u lokvama krvi. Svjedoci su vidjeli “dva policajca” kako napuštaju garažu, dok signaliziraju svojim saradnicima da uđu u “policijski automobil” i odvezu se niz ulicu. Sve je to bio dio plana.
Kada su predstavnici vlasti stigli na mjesto zločina pronašli su čudom živog Frenka Guzenberga, upucanog 14 puta. On je policiji rekao: “Niko me nije upucao”.
Preminuo je tri sata kasnije u obližnjoj bolnici, poštujući gangsterski etički kod i zavjet ćutanja poznat kao “omerta”. Njegove posljednje riječi su bile: “Nisam onaj koji otkucava”.
Događaji tog jutra definitivno su stavili tačku na mafijaški rat u Čikagu. Kapone je bio osumnjičen za organizaciju zločina, ali nikada nije osuđen, jer je imao čvrst alibi – u vrijeme napada nalazio se u svojoj vikendici u Majamiju. Moran je prekršio kodeks časti i požalio se policiji da “samo Kapone ubija na takav način”, na šta je uslijedio odgovor Italijana: “Jedini čovjek koji ubija na takav način je sam Moran”.
Zločin nikada nije dokazan, jer se odmah krenulo sa uništavanjem dokaza. Svjedoci su pobijeni, automobil sa mjesta okršaja uništen.
Ovaj masakr bio je ujedno i početak kraja slavnog mafijaša. Uz vrlo efektivnu organizaciju, ogromnu zaradu i nemilosrdnost prema konkurenciji stigla je i vrlo loša reputacija u javnosti. Mediji su Kaponea prozvali “nacionalnim neprijateljem broj jedan”, a FBI je konačno počeo s istraživanjem njegovog “poslovanja”.
Ostali događaji na današnji dan
1779. – Na ostrvu Havai u sukobu sa domorocima poginuo engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk;
1804. – Počeo Prvi srpski ustanak. Na skupštini srpskih starješina u Orašcu kod Aranđelovca donijeta odluka o podizanju bune protiv dahija. Za vođu izabran Karađorđe Petrović;
1835. – U Kneževini Srbiji usvojen Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga je sekretar kneza Miloša Obrenovića, Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumijevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez u martu ukinuo Ustav;
1876. – Aleksander Grejem Bel 1876. godine prijavio je telefon uredu za patente. Zanimljivo je spomenuti kako je istog jutra uredu za patente svoj telefon prijavio i manje poznati inovator Eliša Grej, koji je na kraju izgubio sudski spor s Belom;
1945. – Oslobođen Mostar;
1946. – Na Univerzitetu Pensilvanija predstavljen ENIAC, prvi programabilni računar;
1950. – Rođena Josipa Lisac, hrvatska pjevačica;
1956. – U Moskvi počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio politiku Staljina i otvorio put procesu destaljinizacije Sovjetskog Saveza;
1989. – Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini fatvom naredio smrtnu kaznu za engleskog pisca indijskog porekla Salmana Rušdija zbog djela „Satanski stihovi“, koje je u Iranu ocijenjeno kao uvreda islama. Iranska vlada se 1998. javno ogradila od primjene smrtne kazne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu