Italija je, s druge strane, blokirala zajedniču izjavu EU, što je rezultiralo poprilično komplikovanim obraćanjem javanosti Federike Mogerini, visoke predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, navodi sajt Politiko u svom evropskom izdanju.
Ona je izjavila da je svih 28 članica EU složno u svom stavu prema Venecueli, ali je zatim rekla da nije uloga EU da priznaje države ili njihove institucije.
Priznavanje država ili institucija unutar njih ne spada u nadležnosti EU i o tome imamo čvrst stav. To spada u isključivo pravo država članica, tako da ćete u narednim satima vidjeti članice EU koje koriste svoja prava i saopštavaju svoje odluke o priznanju institucionalne odluke predsjednika Nacionalne skupštine Venecuele – rekla je Mogerini.
Venecuela, međutim, nije jedini kamen spoticanja u spoljnoj politici EU, koja već duži vremenski period ne uspijeva da bude jedinstvena u saopštenjima i odlukama.
Ne slažući se sa odnosom prema Rusiji, nekoliko EU država koje nisu članice NATO-a, uključujući Kipar, blokirale su u ponedjeljak izjavu EU o krahu INF sporazuma između Rusije i SAD.
U zasebnoj odluci, Mađarska i Poljska blokirale su predloge zaključka za predstojeći samit EU i Arapske lige zbog neslaganja oko mjera vezanih za migraciju.
Situacija sa Venecuelom, ipak, predstavlja gorući problem, što je dozvolilo Rusiji, Madurovom postojanom savezniku da uputi kritike na račun Brisela i preispita motive EU za razrješenje krize.
Neslaganja unutar EU oko usvajanja zajedničkih izjava povodom Venecuele, INF sporazuma i Arapske lige vjerovatno će dovesti do odredbi ugovora po kojima se pojedine spoljnopolitičke odluke mogu donositi od strane kvalifikovane većine, a ne jednoglasno.
Mogerini, ipak, stoji pri tome da su članice EU jedinstvene.
– Postoji zajednički okvir djelovanja unutar EU koji važi i za pritiske i za dijaloge – izjavila je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu