Dok svjetski stručnjaci sve češće zastupaju šokantnu tezu da je korona vaskularna infekcija, ljekari sa naših prostora tvrde da je to ipak sistemska bolest. Ostaje pitanje šta je zapravo istina?
Iako je već bilo poznato da virus korona utiče na izazivanje simptoma koji se preklapaju sa respiratornim, već nakon nekoliko mjeseci pandemije sve učestaliji i ozbiljniji su bili i kardiovaskularni problemi koji pogađaju organizam. Pojava trombova koja je dovodila i do amputacije ekstremiteta, dokazi da virus korone utiče i na srčani mišić i krvne sudove, jasno su govorili o osobinama kovida-19 koji ga jasno razlikuju od gripa ili drugih klasičnih respiratornih virusa. Sada je ova studija precizno objasnila kako kovid oštećuje ćelije vaskularnog sistema.
Prema urađenom istraživanju koje je objavljeno u žurnalu “Sirkulejš risrč”, protein S u virusu, “spajk” (šiljak) koji formira krunu, napada receptor ACE2, oštećujući mitohondrije koje napajaju ćelije energijom i tako oštećuju endotela, koja postavljaju krvne sudove, piše Blic.
Naučnici su potom stvorili pseudovirus za potrebe studije, koji je imao samo S protein, ali i ostatak virusa, kako bi pokazali u laboratorijskim uslovima da je protein dovoljan da izazove bolest. Efekti na respiratorni sistem su ništa drugo nego posljedica upale vaskularnog tkiva u plućima!
Kako je objasnio asistent u studiji i profesor Uri Manor, mnogi ljudi misle da je kovid-19 respiratorna bolest, ali ipak nije tako.
– To bi moglo da objasni zbog čega mnogi ljudi dožive moždani udar i zašto neki imaju probleme u ostalim dijelovima tijela. Zajedničko za sve je što imaju vaskularnu podlogu – objasnio je profesor.
Korona je sistematska, a ne primarno vaskularna bolest
Međutim, prof. doktor vaskularni hirurg Lazar Davidović u razgovoru za Blic ističe da se on ne slaže sa ovom studijom.
– Zgrušavanje krvi je fiziološka reakcija i ona je korisna. Bez toga bi i najbezazlenija povreda dovela do smrtnog ishoda. Krvni ugrušak se stvara u tri slučaja. Prvi preduslov je taj kada krv teče iregularno, turbulentno, i tada se javlja eneurizma. Drugi slučaj je kada je unutrašnja strana krvnog zida oštećena, kao u slučaju arteroskleroze. Treći preduslov je kada dođe do promene biohemijskog sastava krvi – objašnjava Davidović.
Profesor Davidović navodi kako je tokom godinu dana kovida utvrđeno da dolazi do oštećenja nekih faktora regulacije i do stvaranja ugrušaka na nekim potpuno zdravim mjestima.
– Zbog toga smatram da je korona sistemsko oboljenje, a ne primarno vaskularno kako u ovom istraživanju stoji – naglašava Davidović.
Ovom prilikom Davidović je kazao da se u tretmanu protiv kovida pored antibiotika koriste i lijekovi za regulaciju zgrušavanja krvi, i da su, ukoliko se oni koriste pravilno, problemi koje izaziva zaista mali.
– Naše kovid bolnice imaju dobre protokole, dobro su snabdevene lijekovima koji rešavaju simptome do kojih kovid može da dovede, mnogo bolje nego što su bili kada sam ja počinjao – zaključio je Davidović.
Nemačke studije pokazuju značajna oštećenja srca nakon korona
Infektolog dr Dajana Lendak sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine kaže da osim što virus direktno oštećuje srčani mišić, utiče i na cirkulaciju uopšte. Nedostatak kiseonika indirektno utiče i na srčanu funkciju. Karakteristika kovida je da napada i hronične bolesnike, ali i one koji nikad nisu imali srčanih problema. Hronični srčani bolesnici imaju težu kliničku sliku i više umiru od kovid infekcije, ali je nevjerovatno da potpuno zdravi ljudi nakon korone doživljavaju infarkt miokarda ili miokarditis.
– Jedna njemačka studija koja je ispitivala posledice tri mjeseca nakon preležane korone podrazumijvala je magnetnu rezonancu srca i pokazala da kod 60 odsto blagih ili asimptomatskih slučajeva postoje znaci oštećenja miokarda. Koliko će se to manifestovati kasnije u životu je veliko pitanje, ali ono što je činjenica je da veliki broj prethodno zdravih pacijenata ima razne posljedice na srčanu funkciju – izjavila je Lendak.
Prema riječima doktora Lazara Velickog, kardiohirurga sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice, virusna infekcija se na srce najčešće proširi u toku upale disajnih puteva, a koliko će biti teško zapaljenje srčanog mišića zavisi od imunoloških mehanizma i nasljedne predispozicije.
– Moguće je da bolesnik koji prethodno nije bolovao od bolesti srca i krvnih sudova nakon kovida razvije upalu srčanog mišića. Da li će doći do miokarditisa zavisi, najprije, od imunološkog statusa, virulentnosti virusa i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Isto tako, pokazano je da novi sojevi virusa izazivaju težu kliničku sliku i pogađaju mlađu populaciju. Korona virus ima specifične receptore preko kojih može da napadne ćelije srčanog mišića što, posledično, dovodi do njegovog oštećenja, stvaranja ožiljka i smanjenja srčane snage. Ove promene su u manjoj ili većoj meri nepovratnog karaktera. Upala srčanog mišića je posebno interesantna iz domena takozvanog post-kovid sindroma – objašnjava Velicki.
Profesor Velicki dalje ističe kako je kovid sam po sebi potencijalno teška i ozbiljna bolest, i da kada je sistem napregnut do krajnjih granica, čak i mali deo saturacije kiseonika u krvi može u potpunosti deklanširati delikatnu ravnotežu i životno ugroziti bolesnika.
– Visoke temperature koje se viđaju kod kovid bolesnika dovode do povećanih metaboličkih zahtjeva koje kardiovaskularni sistem treba da obezbjedi. Budući da srce nekad radi sa jedva dovoljnom snagom u normalnim okolnostima, povećani zahtevi u slučaju infekcije mogu da izazovu krah cirkulacije – govori Velicki i dodaje da je situacija koja je zabeležena sa početka kovid pandemije svuda u svijetu ali i kod nas, i koja je djelovala nevjerovatno u tolikoj meri da su vodeći svetski naučni časopisi objavili radove sa naslovima poput “Gde su nestali kardiovaskularni bolesnici?”, odnosi se na pojavu da se bolesnici sa akutnim infarktom miokarda ili disekcijom aorte, jednostavno nisu javljali ili nisu uspevali da dođu do svog kardiologa.
Bolest miokarditis klasifikuje se u grupu retkih bolesti. Ovo zapaljenje uvećava i slabi srce, stvara ožiljak i dovodi do napornijeg rada srčanog mišića tokom održavanja cirkulacije krvi kroz tijelo. Može da pogodi bilo koga, od starih ljudi do novorođenčadi. Često i pogađa mlađe osobe, obično muškarce, u dobroj formi. Miokarditis je treći vodeći uzrok iznenadne smrti kod dece i mladih i u svijetu godišnje od upale srčanog mišića oboli oko 1,5 miliona ljudi, a prema gore pomenutoj studiji, na njegovu pojavu sada uticati i korona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu