Glavni problem je kako popuniti sezonska radna mjesta, jer se sezona ove godine vraća bez restrikcija. Popularnost za potragom radnika pokazuju rekordne brojke i veliki broj oglasa za posao.
Najtraženiji sezonski radnici u Evropi su prodavači, konobari, kuvari, skladištari, sobarice.
Naime, prema procjenama turističkog sektora ove godine tražiće se 10 do 15 odsto više zaposlenih nego prošle godine, potraga za njima je nikad teža s obzirom na to da se turizam vraća u sve zemlje u okruženju bez restrikcija, a svi su u problemu kako popuniti sezonska radna mjesta.
Sajtovi sezonskih poslova ove godine su pokazali kako su se zainteresovani mogli prijaviti na više od 200 oglasa za posao pa je tako zabilježeno više od 200.000 posjeta kao i više od 1.200.000 pregleda stranica, kao i više od 7.200 prijava na oglašena radna mjesta, piše Novi list.
Očekivano, većina oglašenih radnih mjesta na sajmu odnosila se na sezonski rad, no u značajnom broju oglasa poslodavci su nudili i mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa nakon završetka ljetne turističke sezone.
– Pored zaposlenih iz Hrvatske, sajam je ponovo probudio veliki interes i kod radnika iz regiona te je, kao i prethodnih godina, zabiljležen velik broj prijava na oglašena radna mjesta kandidata iz susjednih zemalja. Najviše interesa za pronalaskom sezonskog posla u Hrvatskoj i ove godine su iskazali zaposleni iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, naveo je organizator ovog onlajn sajma poslova.
Nije samo Hrvatska ta koja ima veliki manjak sezonske radne snage. Njemačka ove godine potražuje oko 50.000 stranih radnika, Austrija oko 40.000… Sigurno je da su ove zemlje velika konkurencija u smislu privlačenja radnika što pokazuje i činjenica da je regionalni bazen radne snage, dakle, region koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, već praktički ispražnjen te je sve teže doći do radnika iz ovih zemalja.
U Srbiju se vraća više radnika nego što odlazi
Procenjuje se da se u Srbiju od oktobra 2020. do istog mjeseca prošle godine vratilo 15.000 više radnika nego što je otišlo.
Srbija tako postaje zemlja povratka, a razlog za to nije pandemija, ističu u organizaciji “Tačka povratka”. Među povratnicima su i IT stručnjaci, mašinski inženjeri, tako da je priliv visokoobrazovanih viši nego odliv. Njemačkoj su i dalje potrebni radnici, ali su troškovi života udvostručeni pa su uštede minimalne.
Saša Stefanović je prije sedam godina u potrazi za boljim životom otišao u Švedsku. Brzo je napredovao i za tri godine dobio je grupu majstora kojima je bio rukovodilac. Hvali švedsku disciplinu, poštovanje ugovora i isplatu tačno u dan. Ali, posle sedam godina ipak je odlučio da se vrati i da ovdje osnuje porodicu.
– Uvidio sam da i ovde zemlja napreduje, može da se radi, osnovao sam porodicu ovdje i onda sam shvatio da i ovdje `ima života`, što se kaže. Kada sam otišao bila je velika razlika u toj mjesečnoj plati, ali sada u protekle dvije-tri godine to polako, ali sigurno dostiže taj standard. Nije mi se dopadao njihov način života, jer oni imaju svoj sistem posao-kuća, nemaju viđanja. Ugovaraš viđanje mjesec dana unaprijed i ne žive život kao mi ovdje – priča Stefanović.
Među povratnicima visokoobrazovani
Prema podacima organizacije “Tačka povratka” među povratnicima su i IT stručnjaci, mašinski inženjeri, a čak polovina studenata čim završi studije vraća se u zemlju zahvaljujući brzoj nostrifikaciji diploma.
– Ono što smo nekada govorili da je problem odliv mozgova, sada i nije toliko veliki problem zato što mi zapravo imamo priliv visokoobrazovanih više nego odliv – smatra Ivan Brkljač, direktor organizacije “Tačka povratka”.
Italiji treba 50.000 radnika
U Italiji će tokom Uskrsa i proljeća ove godine, zbog povećanog priliva domaćih i inostranih turista, nedostajati oko 50.000 radnika u oblasti turizma.
U Italiji je tokom prošle godine zabilježeno 400 miliona noćenja domaćih i inostranih turista, a ove godine se očekuje nastavak povoljnog trenda, uprkos nedostatku turističkih radnika, objavila je ANSA.
Poteškoće u pronalaženju osoblja u Italiji zabilježene su već godinama prije pandemije korone, ali sada postaju sve ozbiljnije u ponovnom pokretanju turizma, posebno u oblasti Romanje, Sicilije i Sardinije.
Predstavnici udruženja turističkih radnika predstaviće narednih sedmica konkretne regulatorne prijedloge ministarki turizma Danijeli Santanke i ministarki rada Marini Elviri Kalderone, prenijela je italijanska agencija.
Beču treba 55.000 radnika
Samo bečkim preduzećima će u narednih tri do pet godina biti potrebno 55.000 kvalifikovanih radnika. Rezultat analize potrebnih obrazovnih kadrova je pokazao da potražnja obuhvata sve obrazovne kadrove: od zanatlija, preko viših škola, do tehničkih i drugih fakulteta.
Istraživački institut Makam Rsrč je ispitao 925 bečkih preduzeća, koja zapošljavaju 80.000 ljudi. Skoro jedna petina potrebnih kvalifikovanih radnika se odnosi na – zanat.
Istovremeno su, na prelazu u novu godinu, bečka preduzeća zaposlila 20 odsto više praktikanata u odnosu na prethodnu godinu. Potražnja za diplomcima tehničkih viših i visokih škola, kao i univerziteta ostaje velika.
– Potraga za kvalifikovanim radnicima je jedan od najvećih izazova za privredu. Potražnja je još više porasla. Glavni cilj je da se preduzmu mjere koje će brzo i dugoročno riješiti nedostatak kvalifikovane radne snage – izjavio je Valter Ruk, predsjednik Privredne komore Beča.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu