Naime, kako piše Jutarnji list, u okviru programa obaveznih posjeta, oko 43 hiljada hrvatskih učenika osmih razreda tokom ove školske godine posjetiće Vukovar, a kao pilot-projekt ove je godine pokrenute su i posjete Pakracu, Karlovcu i Kninu, kako bi učenici “učili o vrijednostima rata i bitkama koje su vođene na tim područjima”. Istovremeno, prema najavi iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, škole će dobiti novu preporuku da posjete i Spomen-područje Jasenovac, mjesto najvećeg ustaškog logora u Drugom svjetskom ratu.
– Ciljevi su da se učenici upoznaju s osnovnim činjenicama o logoru Jasenovac, osuda ustaškog pokreta te zločina počinjenih na osnovu rasnih zakona i ideologije ustaškog pokreta kroz priče o ljudskim sudbinama, izazivanje saosjećanja prema žrtvama i zatočenicima logora te poruka za sadašnjost i budućnost da bi učenici imali jasan stav o osudi ideologija koje određene pojedince i skupine u društvu etiketiraju kao “drugačije” – objašnjava upravnik Spomen-područja Jasenovac Ivo Pejaković.
– Ministarstvo će u skladu s novim kurikulumom građanskog odgoja preporučiti školama posjetu SP-u Jasenovac tako da škole, ako se odluče za tu aktivnost, mogu istu na vrijeme uvrstiti u svoje školske kurikulume – potvrđeno je Jutarnjem listu u resornom Ministarstvu.
Zbog ove odluke, međutim, podigla se prava bura na internetu. O tome da mnogi Hrvati i dalje, nažalost, poriču stravična stradanja nehrvatskog življa u Jasenovcu, svjedoče i komentari, koje su čitaoci ostavljali ispod teksta na portalu Jutarnji.hr.
Tako ima onih koji smatraju da valja “najprije istražiti stvarne činjenice, a onda sve učenike da spoznaju stvarno lice Titovih partizana i domete njihovih laži”.
Takođe, bilo je i mišljenja o tome da, umjesto o mučkom ubijanju Jevreja, Srba i Roma, “djecu treba učiti o pokolju Hrvata na Blajburgu”, dok su neki pisali o tome kako im je draže da ih smatraju zatucanima nego da dozvole da njihova djeca “uče laž”.
Plan ministarstva startuje na jesen
Inače, Plan o preporuci Ministarstva da škole posjećuju Jasenovac proizlazi iz novog kurikuluma građanskog odgoja koji od jeseni ulazi u sve škole. Jedna od karakteristika tog kurikuluma je iskustveno učenje, odnosno povezivanje učioničke nastave s posjetom različitim institucijama i organizacijama. U kurikulumu se eksplicitno ne navodi posjeta Jasenovcu, za razliku od konkretno navedenih Saboru ili sudovima.
Ipak, namjera da se konkretno posjeti Jasenovac, ogleda se u dopisu koje je ministarstvo uputilo ovoj ustanovi.
– Ministarstvo je u dopisu upravniku javne ustanove SP-a Jasenovac istaknulo kako podržava inicijativu da učenici osnovnih i srednjih škola, koje u nastavnom planu, odnosno kurikulumu obrađuju sadržaje vezane uz holokaust i Drugi svjetski rat, u okviru školskog kurikuluma planiraju i posjete Jasenovcu – kažu u ovom Ministarstvu, a piše Jutarnji.
– Ako učenici nisu intelektualno i emocionalno dovoljno zreli, te će posjete doživjeti površno i neće od njih imati veće koristi. Prije same posjete potrebna je detaljna priprema koja uključuje relevantne informacije o instituciji koju se posjećuje, pravila ponašanja i sve što se može predvidjeti, što zavisi od iskustva učitelja – piše u kurikulumu.
Malo posjeta Jasenovcu
Sudeći po statistikama, Spomen-područje Jasenovac dosad nije bilo popularno mjesto školskih posjeta. Iako je Obrazovni centar u Jasenovcu zamišljen kao mjesto gdje mladi osvještavaju posljedice poricanja ljudskog dostojanstva, mržnje i ksenofobije, a njihove muzejske radionice nude novi pristup u obrazovanju o holokaustu, genocidu i stradanju antifašista u Drugom svjetskom ratu, čime predstavljaju osnovu za učenje o ljudskim pravima, mali je broj učenika organizovano posjećivao Jasenovac.
Prema podacima Spomen-područja, u 2018. posjetilo ih je 15 školskih grupa – osam iz srednjih i sedam iz osnovnih škola Hrvatske. Paralelno bilježe 19 školskih grupa iz stranih država, od toga najviše iz Italije (11) i Slovenije (4). Godinu prije, Jasenovac je posjetilo tek devet školskih grupa iz Hrvatske, na što je upravnik Spomen-područja Jasenovac Ivo Pejaković lani upozorio da je riječ o nezadovoljavajućem broju.
Prošle je godine Jasenovac ukupno razgledalo 16.066 posjetilaca od kojih je 6.740 iz Hrvatske i 9.326 iz stranih država.
Vremenom podaci o žrtvama umanjeni
Poznati izraelski istoričar Gideon Grajf, nedavno je ocijenio da je u ustaškom logoru Jasenovac, prema dostupnim podacima, ubijeno između 700.000 i 800.000 Srba, Jevreja i Roma i rekao da se o tim nedužnim žrtvama ne može ćutati.
Grajf, autor knjige “Jasenovac, balkanski Aušvic” rekao je i da je zajednička srpsko-hrvatska komisija iz 1945. godine došla do zaključka da je bilo 1,4 miliona žrtava, a da su kasnije naučnici potvrdili da je minimalan broj žrtava u Jasenovcu 700.000.
(Jutarnji.hr, Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu