Društvo

Uvozimo i ono što možemo sami da proizvedemo: Evo koliko smo milijardi KM lani dali na UVOZ HRANE

Iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu za 11 mjeseci prošle godine uvezeno mesa, mlijeka, žitarica, voća i povrća, te njihovih prerađevina, u vrijednosti preko 1,8 milijardi KM.

meso u izlogu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Analiza Spoljnotrgovinske komore pokazuje da je za devet mjeseci lane uvezeno proizvoda iz prehrambene i agroindustrije u ukupnoj vrijednosti od 3,2 milijarde KM, što je povećanje od 748,7 miliona KM ili 30 odsto u odnosu na isti period 2021.

Naravno, dobar dio ovog povećanja otpada na poskupljenja koja su bila aktuelna u prošloj godini, ali je činjenica da se uvoz hrane ni količinski ne smanjuje.

Zaštitne mjere

U pomenutom periodu, uvezli smo žitarica u vrijednosti 253,9 miliona KM, što je povećanje od 100,2 miliona ili 65 odsto. Proizvoda na bazi žitarica je uvezeno 215,7 miliona KM, a u ovoj grupi najviše uvozimo hljeb, peciva, kolače, kekse i ostale pekarske proizvode, u vrijednosti od 137,6 miliona KM. Uvezli smo i 302,8 miliona KM mesa, što je povećanje od 73,1 miliona ili 32 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Najviše je uvezeno govedine, svježe ili rashlađene, za 188,1 milion KM.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Farmeri poručuju da je apsurdno da uvozimo i ono što možemo da proizvedemo, pa čak i u količini koja dozvoljava izvoz.

– Međutim, mi dajemo silne pare za uvoznu hranu, iako u SSP imaju klauzule koje omogućavaju da smanjimo i ograničimo taj uvoz, tako što bismo uveli određene zaštitne mjere. Ali, u BiH definitivno nema političke volje da se domaća proizvodnja zaštiti. Podsjetio bih da je gubitkom ruskog i dijelom kineskog tržišta EU dodatne količine mesa preusmjerila na naše tržište – kaže za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

Prekomjerni uvoz

Naglašava da je lani bilo pet do 12 da se uvedu zaštitne mjere, odnosno da se obrati pažnja na prekomjerni uvoz, naročito mesa i mesnih prerađevina, te mlijeka i mliječnih proizvoda.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Ovaj uvoz, naime, dodatno usložnjava ionako tešku situaciju u našem stočarstvu. A vrijednost stočarske proizvodnje pala je na svega 23 odsto, dok svaka iole normalna država ima udio stočarske u ukupnoj proizvodnji 55 procenata. Dobri signali stižu jedino iz Ministarstva poljoprivrede RS, koje je povećalo agrarni budžet za ovu godinu. Nadamo se da će i novi saziv Savjeta ministara imati više sluha za ovu oblast, odnosno da će se napokon pozabaviti zaštitom domaće proizvodnje. Jer, u zemljama EU i svijeta konstantno se priča o prehrambenoj sigurnosti stanovništva, na što i mi upozoravamo deceniju i po, ali bez ikakvih rezultata – ističe Marinković.

Smanjena primarna proizvodnja

Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije „Trivas“ i član Upravnog odbora STK, kaže da je lani došlo do povećanja uvoza hrane, i količinski i vrijednosno.

Pročitajte još

– Jedan od razloga povećanja uvezene količine hrane je to što je kod nas smanjena primarna proizvodnja. Kad je riječ o mesu, proizvodnja piletine je bila zaštićena, i tu smo izvoznici, a uvoz je smanjen. Kod goveđeg mesa je prestao izvoz u Tursku, pa je govedina dobrim dijelom prodavana na našem tržištu. Međutim, zbog povećane potražnje, povećan je i uvoz ovog mesa. Kad je riječ o proizvodnji svinjetine, proizvođači su ukinuli farme, pa se domaćom proizvodnjom ne može zadovoljiti ni trećina potreba. Kad bi se zatvorilo tržište, za 15 dana ne bismo imali nijedne svinje na tržištu u ponudi – upozorava za Srpskainfo Vasić.

Prema njegovim riječima, loša ekonomska politika domaće vlasti nije davala dovoljne podsticaje da se razvije farmerska proizvodnja svinja.

– Drugo, imamo usitnjenu proizvodnju, koja nije rentabilna u odnosu na proizvodnju na Zapadu, gdje su mnogo veće farme, a troškovi proizvodnje mnogo manji, pa su povoljniji sa cijenom. Sve su to uzroci zašto je došlo do povećanja uvoza. Slično je i u drugim granama proizvodnje hrane. Jedino rješenje za naše proizvođače je da uvoze sirovinu, jer domaće nema dovoljno – naglašava Vasić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Nemanja Vasić

Ekonomisti upozoravaju da se moramo vratiti ekonomiji, te zanemariti politiku i nacionalizam, jer oni se ne jedu.

– Moramo se vratiti domaćoj proizvodnji, gdje imamo sirovinu i radnu snagu, a proizvoditi hranu danas je kao proizvoditi sirovu naftu. Moramo sačuvati radnu snagu, jer smo došli u situaciju da i oni koji imaju posao gledaju da odu u Evropu, jer ne vide nikakvu perspektivu u RS i BiH. Uništili smo selo, zapostavili poljoprivrednu proizvodnju, ništa nismo uradili da ljude stimulišemo da nešto proizvedu. A ako nešto proizvodimo za sebe ili druge, onda to nećemo morati da uvozimo i nećemo zavisti od inflacije u velikoj mjeri. Bez ovoga, ne trebamo se nadati nekom boljem životu – naglasio je nedavno za Srpskainfo ekonomski analitičar Zoran Pavlović, uz objašnjenje da nam je neophodna jasno definisana strategija razvoja domaće proizvodnje, prije svega poljoprivrede.

Kupujmo domaće

Naši sagovornici naglašavaju da svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda treba razvijati od osnovne škole.

– S druge strane, mi smo stvoreni da mešetarimo. Naime, kad god smo počeli da sprovodimo akciju „Kupujmo domaće“, najveći interes da ona ne zaživi imali su trgovački lanci, koji u ogromnim količinama uvoze stranu hranu. Tu su i zaštitnici potrošača, koji odmah kreću sa pričom o nekakvoj diskriminaciji. A vlastima je samo bitno da naplate prihode, a ne da se domaća proizvodnja razvija, da raste broj zaposlenih, da se povećavaju plate, da spriječimo ili bar zaustavimo odlazak ljudi odavde – ističe Vasić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu