Kako su naveli, u periodu od januara do jula 2024. godine, obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.635.343.000 evra, od čega se na izvoz odnosilo 1.478.010.000 evra, a na uvoz 2.157.333.000 evra.
– Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – jul 2024. godine iznosio je 679.323.000 evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,5 odsto. Izvoz je u periodu januar – jul 2024. godine smanjen za 7,1 odsto u odnosu na period januar – jul 2023. godine, dok je uvoz povećan za 4,7 odsto – istakli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Manji izvoz je rezultat manje tražnje iz Evropske unije, kao i niže cijene energije, objašnjava ekonomista Saša Stevanović.
– To je ono što je dominantno. Ipak ne treba da budemo nijemi na činjenicu da je od prethodnih sedam mjeseci dva mjeseca izvoz bio veći nego izvoz u istom mjesecu prethodne godine. Od ukupnog smanjenog izvoza u prvih sedam mjeseci od 220 miliona KM, nekih 165 miliona KM se odnosi na manji izvoz energije – navodi on.
Kako ističe, našoj javnosti je bitno kakve se stvari dešavaju u prerađivačkoj industriji, a tu je, kako kaže, izvoz manji.
– Ova industrija je najveći izvoznik i zapošljava ubjedljivo najviše ljudi. Za prethodnih sedam mjeseci izvoz prerađivačke industrije je manji za 55 miliona KM. Ukupni izvoz prerađivačke industrije Republike Srpske na godišnjem nivou je 4,3 milijarde KM – kaže Stevanović.
Kada je riječ o očekivanjima do kraja godine, Stevanović ističe da očekuje da će se situacija stabilizovati i da će izvoz biti veći u prerađivačkoj industriji.
– Očekivanja su bazirana na činjenici da lošu ekonomsku situaciju u zemljama gdje je smanjena ekonomska aktivnost, na primjer Njemačka, očekuje prilagođavanje. Takođe, sve je veća svijest o potrebi naše privrede da se uključi na neka nova tržišta, koja nisu dominantno EU, ali i da iskoriste neke globalne trendove. Trend da smo periferno tržište koje graniči sa Evropom, uvođenje trgovinskih barijera prema Kini, fragmentacija globalnog ekonomskog sistema ukazuju da u tim okolnostima naša prerađivačka industrija može značajno profitirati – navodi on.
Kako ističe, trećina svjetske prerađivačke industrije pripada Kini.
– Druge zemlje ne gledaju na to blagonaklono. Nastoje zaštititi svoje prerađivačke industrije. U takvim okolnostima blizine Evrope, saradnja sa Kinom je mogući benefit za domaći sistem – ističe Stevanović.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da je kretanje spoljnotrgovinskog deficita odraz strukturnih obilježja ekonomije RS.
– Naš privredni rast dominantno se oslanja na potrošnju koja se, osim dohodaka iz proizvodnje, pokriva doznakama iz inostranstva i zaduživanjem. Usljed nepovoljne proizvodne strukture koju karakterišu resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi, najveći dio potrošnje odlazi na uvozne proizvode. Iz tog razloga uvoz ima trend rasta – kaže Mlinarević.
Sa druge strane, prema njegovim riječima, izvoz je zavisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.
– Ako znamo da je u prvoj polovini ove godine industrijska proizvodnja u EU relativno stagnirala uz registrovan pad proizvodnje trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u čijoj se proizvodnji najviše koriste sirovine koje mi izvozimo, dolazimo do razloga pada vrijednosti izvoza usljed pada tražnje za našim izvoznim proizvodima – objašnjava on.
Kada je riječ o oporavku izvoza, Mlinarević ističe da će on zavisiti od oporavka industrijske proizvodnje u EU, dok će uvoz nastaviti trend rasta shodno dosadašnjoj dinamici, prenose Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu