Uprkos žestokim kritikama značajnog dijela javnosti, organizacija koje će biti najviše pogođene novim zakonom, kao i međunarodne zajednice koja se, kao i u slučaju kriminalizacije klevete i uvrede, zadržala na verbalnim osudama i apelima, na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, pod 12. tačkom dnevnog reda, naći će se Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Takav zakon, podsjećamo, još prošle godine je u paketu s kriminalizacijom klevete i uvrede najavio lider SNSD Milorad Dodik.
Soroš
– SAD u svom zakonu strane nevladine organizacije ili one koje finansiraju stranci nazivaju stranim agentima na prostoru SAD – govorio je Dodik, objašnjavajući zbog čega traži donošenje zakona kojim će se “regulisati” rad NVO na teritoriji Republike Srpske.
Kao poseban motiv za usvajanje navedenog zakona, aktuelni predsjednik Srpske je istakao djelovanje Fondacije Soroš, odnosno namjera da se Republika Srpska, kako je naveo, zaštiti od štetnog uticaja te fondacije.
– Očigledna je namjera da se djeluje po principu na koji su naučili da destabilizuju društvo. Naravno da ćemo da se zaštitimo od toga. Soroš je ovdje neprihvatljiv, to nije dobronamjerna organizacija, već rušilačka koja želi da provede svoje rušilačke pohode, što smo gledali u nizu zemalja u svijetu – govorio je Dodik.
Komentarišući namjeru vlasti da poslije nezavisnih novinara, medija i pojedinaca, koji su već “fasovali” kriminalizaciju klevete i uvrede, disciplinuju i nevladin sektor, predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović kaže da su postojali brojni drugi načini za uvođenje reda i veće transparentnosti u rad NVO od predloženog zakonskog rješenja.
– Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija su u funkciji skretanja pažnje sa važnijih problema koje ima i treba da rješava entitetska vlast, kao i nedopustiv ulazak u autonomni prostor civilnog društva s ciljem da se on uzurpira i kontroliše – tvrdi Dejanović.
Lobiranje Dodikove savjetnice
Dodaje da je njegova NVO upućivala primjedbe na zakonske odredbe i kojima su kriminalizovane kleveta i uvreda, ali da one nisu prihvaćene.
– Centar za humanu politiku uputio je primjedbe i na Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u kojima je navedeno da nema potrebe za donošenjem ovog zakona, s obzirom da se određena neregulisana pitanja mogu regulisati zakonom o udruženjima i fondacijama. Nemamo ništa protiv toga da se neprofitnim organizacijama zabrani finansiranje političkih partija i kandidata na izborima, kao i drugi uticaj na izborni proces, zatim aktivnosti usmjerenih na nasilno rušenje izabrane vlasti, terorističkih i drugih kriminalnih aktivnosti. Međutim, apsolutno smo protiv toga da se propišu i ograniče oblasti djelovanja NVO ili da postoje neodređene i neprihvatljive zakonske odredbe o nedopuštenom političkom djelovanju i političkim aktivnostima, kao i da se ove organizacije etiketiraju kao agenti stranog uticaja. Teško je očekivati da ove primjedbe i prijedlozi budu prihvaćeni, jer je to odluka predsjednika Republike o kojoj se ne pitaju nejaki Radovan i Miloš, niti narodni poslanici – kaže Dejanović.
Tvrdi da vlast u Srpskoj nema razloga da strahuje od djelovanja NVO, budući da je njihov uticaj u protekle dvije ili tri decenije, prema njegovim riječima, mali ili nikakav.
– Ove organizacije su koristile nekoliko desetina ili stotina miliona KM od kojih su finansirane plate, porezi i doprinosi za oko hiljadu zaposlenih, a ostali troškovi odnosili su se na nabavku roba ili usluga u BiH. Centar za humanu politiku, konkretno, povremeno je koristio strane donacije i više ih ne koristi. Protivili smo se članstvu BiH u NATO, izazivanju kriza i ratova od strane vlada donatora i miješanju stranih ambasada u unutrašnje stvari BiH, za razliku, recimo, od člana SNSD, bivše zamjenice ministra inostranih poslova i Dodikove savjetnice Ane Trišić Babić, koja je otvoreno lobirala za članstvo BiH u NATO – ističe Dejanović.
Još samo Goli otok
Politički analitičar Tanja Topić smatra da je dolaskom na red za „disciplinovanje“ nevladinog sektora, nakon nezavisnih medija i novinara, aktuelna vlast u Srpskoj pokazala aroganciju, kao i poruku kako se u ime demokratije i demokratskih standarda disciplinuju svi koji vlastodršcima ne ljube skute.
– Pri tome, da cinizam bude veći, to se radi institucionalno i sve po zakonu, uvjeravajući nas kako je Republika Srpska “svjetionik demokratije” – kaže Topićeva.
Dodaje da je nemoguće nazvati svjetionikom demokratije prostor u kojem će novinari i građani biti hapšeni zbog izgovorene ili napisane riječi, kao i prostor u kojem će biti zabranjivan rad organizacija koje aktuelnim vlastima “smrde” na Zapad.
– Po mom mišljenju, to je klasična diskriminacija i podjela sopstvenih građana uz opasnu stigmatizaciju i ugrožavanje – kako prava na rad, tako i fizičkog integriteta pojedinaca. Opasna je ovo igra moći u kojoj se dekretom propisuje šta da mislite i šta smijete da kažete. Nedostaje još Goli otok da bi cjelina bila zaokružena – zaključuje Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu