Prošle godine im je iz budžeta BiH isplaćeno tačno 2.034.275 KM. Umjesto da ostane samo na tome, kasa BiH olakšana je dodatno i za sudske troškove koji su iznosili oko 600 KM za svaki od 33 izgubljena predmeta, odnosno još oko 20.000 KM. Dodatni problem je što se na ovoj cifri brojčanik neće zaustaviti jer su nove tužbe učestale.
Priča počinje još 2014. kada je Ustavni sud BiH odlučio da zaposleni u pravosuđu BiH imaju pravo na naknade za topli obrok, prevoz, regres i za odvojen život, kako bi bili izjednačeni sa političarima, odnosno zaposlenim u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti BiH.
Za pravilo „zašto bi jeftinije, kada može skuplje“ zaslužni su poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH. Oni su krajem prošle godine i početkom ove oborili izmjene Zakona o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH kojima je bilo predviđeno uvođenje spornih primanja. O izmjenama ovog zakona više niko i ne priča. Zbog toga su sudije i tužioci Suda i Tužilaštva BiH, kao i stručno osoblje u tim institucijama i u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu tužili BiH i glatko je dobili na sudovima.
Pravobranilaštvo BiH upozorava da apsolutno nema mogućnosti da ospori tužbene zahtjeve iz ovog osnova u parničnom postupku.
-Pravobranilaštvo je više puta upozoravalo nadležne institucije, prije svega Parlamentarnu skupštinu BiH, o potrebi donošenja novog Zakona o platama i naknadama zaposlenih u pravosudnim institucijama. Nerješavanjem ovog pitanja uvijek ostaje otvoren problem podnošenja novih tužbi, a koje će neminovno biti usvojene i time dodatno opteretiti budžet institucija BiH upozorio je pravobranilac BiH Mariofil Ljubić.
Prelistavajući listinge i zapisnike sjednica PS BiH vidi se da je Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma dala negativno mišljenje na uvođenje novih naknada u zakon o pravosuđu, a da su poslanici prihvatili takvo mišljenje čime je obustavljen zakonodavni postupak. Za negativno mišljenje bili su poslanici SNSD, Nezavisnog bloka, DF, NDP, DNS, poslanici SDS, SDP i ASDA bili su uzdržani, dok su parlamentarci iz HDZ, SDA, HDZ1990 i SBB bili protiv negativnog mišljenja komisije. Slična scena ponovila se nešto kasnije i u Domu naroda BiH.
-Niko nije protiv naknada u pravosuđu. Međutim, neke stvari se moraju preciznije definisati. Primjera radi, ne mogu sudije i tužioci, koji su u doživotnom mandatu, stalno dobijati naknadu za odvojen život, a većina ih je pokupovala stanove u Istočnom Sarajevu – kaže šefica Kluba poslanika SDS u Predstavničkom domu Aleksandra Pandurević.
I bez naknada koje traže na sudu, primanja zaposlnih u pravosuđu su zavidna. Osnovna mjesečna neto plata sudija Suda BiH i tužilaca Tužilaštva BiH je 3.800 KM, šefovi odeljenja plaćeni su 4.000 KM, a predsjednici ovih pravosudnih i institucija zarađuju najmanje 4.400 KM. Plata se uvećava za 0,5 proceneta za svaku punu godinu radnog staža. Plata direktora Sekretarijata VSTS BiH iznosi 3.800 KM, njegovog zamjenika 3.500 KM, koliko zarađuje i registrar Suda BiH. Za generalnog sekretara Suda BiH i sekretara Tužilaštva BiH, te disciplinskog tužioca Sekretarijata VSTS plata je 3.000 KM.
„Razmaženo pravosuđe“
Šef Kluba poslanika SNSD Staša Košarac smatra da je potrebno napraviti detaljnu analizu privilegija u svim institucijama BiH, a ne samo u „razmaženom“ pravosuđu.
– Ja se ne bih posebno bavio tim pitanjem, osim što bih konstatovao da je učinak tih neustavnih institucija BiH ravan nuli i da dalje izazivaju podjele u narodu. Uticaj međunarodne zajednice doprineo je njihovom privilegovanom statusu. Svjedoci smo i u slučaju Dudaković da se Sud BiH uvek stavlja na stranu jednih, umjesto da afirmiše potrebu svih građana u zemlji da se dođe do pomirenja i da svi budu jednaki pred zakonom – zaključuje Košarac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu