U ove izmjene, čiji je predlagač bošnjački delegat SDA Halid Genjac, ugrađeni su amandmani koje su odvojeno predložili klubovi hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda. Amandmanima se provodi odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa preciziranjem rokova i norme za primjenu specijalnih istražnih radnji.
Kada je riječ o imunitetu svjedoka, jednim od amandmana, on se ograničava i ne može se dati za ona krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više, odnosno za najteža krivična djela.
Međutim, ovim usvajanjem nije okončana procedura izmjena zakona, jer ga mora usvojiti i Predstavnički dom BiH, kome je Dom naroda predložio da ga usvoji po hitnom postupku.
Bitno smo popravili sadržaj Zakona i to u nekoliko segmenata, prije svega, kod prava svjedoka da ne odgovara na neka pojedina pitanja, odnosno kod imuniteta svjedoka. Pronašli smo riješenje po nalogu Ustavnog suda BiH i zapravo smo taj imunitet ograničili – pojasnio je Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH.
On je istakao da su uklonjene nepreciznosti zbog kojih je praktično pripadnik neke terorističke grupe mogao dobiti imunitet ako bi svjedočio za krivičnom djelo falsifikovanje službene isprave.
– Kod okončanja istrage i podizanja optužnice precizirani su rokovi. Više nije moguće istragu voditi po pet, 10 ili više godina jer se mora okončati u rokovima previđenim ovim zakonom – rekao je on.
Šef Kluba delegata srpskog naroda Sredoje Nović smatra da je izmjenama Zakona postignut ogroman napredak u dijelu koji se odnosi, prije svega, na imunitet svjedoka, na pitanje obustave trajanja istrage i podizanja optužnice.
– Zaštićeni svjedok je do sada mogao da dobije imunitet za bilo koje krivično djelo, a sada je to ograničeno da ne može da dobije imunitet za djela kojima su propisane zatvorske kazne od 10 i više godina. Kada je riječ o podizanju optužnice, tu su utvrđeni novi rokovi koji obavezuju glavnog tužioca da mora da se izjasni u određenom roku, te da protiv nekog lica istraga ne može biti vođena u nedogled – pojasnio je Nović.
Podsjećamo, da je rok Ustavnog suda za provođenje odluke u vezi sa Zakonom o krivičnom postupku istekao je još u decembru prošle godine, kao i dodatnih šest mjeseci koliko je Ustavni sud dao parlamentu BiH za usklađivanje zakona sa ovom odlukom.
Istovremeno, delegati su razmatrali Izvještaj Evropska komisija o BiH za 2018. godine, tokom koje je Nović rekao da su u izvještaju navedene slabosti zemlje i da je Evropska komsija konstatovala da je sprovođenje reformi kasnilo zbog tenzija između stranaka vladajuće koalicije.
Delegati Mario Karamatić i Martin Raguž ukazali su da se na različit način može govoriti o uspješnosti evropskog puta aktuelnog saziva Savjeta ministara.
– U Izvještaju se navodi da su 323 osobe sa državljanstvom BiH otišle u Iran i Siriju i da su ukupno osuđena 23 borca. Navodi se da su kazne blage i utemeljene na nagodbama i priznanju – rekao je Karamatić.
Ove tvrdnje odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić.
Kritike Savjetu ministara
Delegat Mario Karamatić optužio je aktuelni saziv Savjeta ministara da ne provodi odluke ovog doma.
Istovremeno, zamjenik predsjedavajućeg DN BiH Bariša Čolak istakao je da nije u potpunosti zadovoljan učinkom ovog Doma u proteklom četvorogodišnjem mandatu.
– Rad parlamenta, jednog i drugog doma zavisi od toga koliko će kvalitetnih zakona dobiti od izvršne vlasti – rekao je Čolak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu