Kako saznajemo, pitanje je dana kada će BiH reći odlučno „ne“ uvozu ovih proizvoda, s obzirom na činjenicu da i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u određenim situacijama predviđa takvu mogućnost.
Nedavno su se pobunili i farmeri koji su uzgojili desetine hiljada bikova, a koje sada nemaju kome da prodaju, tražeći od nadležnih institucija da preduzmu zakonske mjere koje su im na raspolaganju. Prva je, svakako, hitno stupanje na snagu privremene zabrane uvoza u BiH žive stoke i svježeg junećeg mesa.
A da je situacija u ovom pogledu odavno izmakla kontroli, svjedoči i zvanična statistika, prema kojoj je samo lane u BiH uvezeno živih životinja u vrijednosti od 66,8 miliona KM, od čega goveda u vrijednosti 49,8 miliona KM, uglavnom iz Srbije, Rumunije, Hrvatske, Mađarske, Poljske.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo, s druge strane, u pomenutom periodu uvezli svježen goveđeg mesa u vrijednosti od 164,2 miliona KM, odnosno, 29.700 tona, te smrznutog goveđeg mesa u vrijednosti 15,8 miliona KM, odnosno, 2.100 tona. Ovo meso u najvećoj mjeri uvozimo iz Holandije, Italije, Poljske, Austrije, Njemačke.
Iz bijeljinske Gradske uprave nedavno su saopštili da je situacija u govedarstvu na području Semberije krajnje teška zbog nekontrolisanog uvoza i nepostojanja zaštite domaće proizvodnje.
To potvrđuje činjenica da je trenutno u stajama oko 8.000 utovljenih bikova za koje nema kupca, uprkos višemjesečnim najavama iz Turske da će junetina biti otkupljena.
Na zahtjev stočara iz Semberije da bude donesena privremena mjera zabrane uvoza u BiH žive stoke i svježeg junećeg mesa, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je naglasio da su sa entitetskim ministrima poljoprivrede dogovorene ključne aktivnosti na rješavanju ovog problema, koje će uskoro biti sprovedene u djelo.
Poljoprivrednici poručuju da bi privremena zabrana uvoza stoke, te goveđeg i svinjskog mesa bio odličan potez, koji bi relativno brzo pospješio domaću proizvodnju.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da se farmeri nadaju da će ova mjera uslijediti što prije.
Apelujemo na nadležne da zabranom obuhvate i svinje i svježe svinsko meso, jer je i ova proizvodnja ugrožena, kao i proizvodnja junetine. Ova mjera bi nas zaista zaštitila, te omogućila da povećamo proizvodnju. Sad, naime, vlastitom proizvodnjom mesa možemo da zadovoljimo oko 30 odsto potreba naših građana, a, uz pomenutu mjeru, za dvije-tri godine to bi bilo 60-80 odsto. Potrebno nam je ograničenje sezonskog karaktera, te da iz uvoza dolazi samo meso za preradu, dok bi se svježe kupovalo od naših farmera – kaže za EuroBlic Marinković.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede RS, slaže se da je, u periodu kada se na domaćem tržištu pojavi višak, potrebno preduzeti mjere da se to meso zbrine, a tek potom otvoriti put za uvoz.
– Posljedice ne treba da trpe ni proizvođači, ni potrošači koji će biti prioritet kada je riječ o narednim koracima nadležnih institucija. Proizvođači u BiH u svojim stajama imaju veliki broj utovljenih bikova, ali nemaju gdje da ih prodaju, dok se uvoze velike količine mesa iz zemalja u kojim su se pojavile bolesti kao što je listerija. Sad treba da uradimo analize, da bismo se odlučili o narednim koracima – rekao je Pašalić.
Evropljanima but, nama šta ostane
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede RS, rekao je da se u BiH najviše uvozi meso koje nije prve kategorije i čija je cijena 4,7 KM po kilogramu.
– Tačnije, građani Evrope pojedu goveđi but, odnosno, najkvalitetnije meso, a mi uvozimo prednji čerek. Mjere koje će se preduzimati trebalo bi da upute domaće mesoprerađivače na domaće proizvođače, u čijim je stajama trenutno nekoliko desetina hiljada utovljenih bikova. Naime, meso koje se proizvodi u BiH je kvalitetno, a ni cijenom se ne razlikuje od uvoznog – rekao je Pašalić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu