Međutim, revizija Liste lijekova nije rađena u skladu sa propisanim pravilima o njenoj učestalosti i datumima revizije, niti na osnovu dokumentovnih analiza i pribavljanja mišljenja domova zdravlja, te nije uvažavala vanredne zdravstvene okolnosti.
To je, između ostalog, navela Glavna služba za reviziju javnog sektora u reviziji učinka Upravljanje zalihama lijekova u domovima zdravlja RS.
Dalje, domovi zdravlja nisu samoinicijativno upućivali svoje prijedloge za reviziju Liste, iako su u praksi upotrebljavali 52 lijeka različitih oblika i doza koji se ne nalaze na Listi.
-Standardi i normativi zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji se odnose na finansiranje funkcionisanja apotekarske djelatnosti nisu primjenjivani u praksi, dok potrebna sredstva za nabavku lijekova sa Liste su obračunata, priznata i ugovorena iako standardima i normativima nisu predviđena. Oslanjanje domova zdravlja na centralizovane javne nabavke kao način snabdijevanja potrebnim lijekovima je na visokom nivou. U posmatranom periodu 2019-2022. provedena su četiri osnovna i četiri ponovljena postupka centralizovanih javnih nabavki lijekova sa Liste lijekova, ukupne ugovorene vrijednosti oko 12 miliona KM bez PDV – piše u izvještaju.
Međutim, usljed nepravovremenog pokretanja centralizovanih javnih nabavki, od 2021. godine postoji diskontinuitet u ugovaranju isporuke lijekova u minimalnom trajanju od mjesec dana u toku godine, te od 1/3 do 1/4 lijekova sa Liste nije uspješno ugovoreno zbog nedovoljne konkurencije.
Istovremeno, Fond zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ne izvještavaju Vladu RS o centralizovanim javnim nabavkama u skladu sa njenim zaključcima.
Kako se navodi, od 55 domova zdravlja u Republici Srpskoj, samo domovi zdravlja Banjaluka i Bijeljina imaju osnovane organizacione jedinice koje se bave apotekarskom djelatnošću i angažovane odgovarajuće kadrove farmaceutskog usmjerenja, te resurse za analizu tržišta i provođenje javnih nabavki. Ostali domovi zdravlja za potrebe upravljanja zalihama lijekova su organizovali priručnu apoteku, gdje je njihovo vođenje uglavnom dodijeljeno glavnoj sestri doma zdravlja kao dodatni posao.
-Procedure domova zdravlja za upravljanje lijekovima su najčešće formalne prirode, upravljačke odluke u pogledu klasifikacije i kategorizacije lijekova nisu donesene, a informatički resursi i osposobljenost kadra za njegovu primjenu neadekvatni za kvalitetno vođenje evidencija o lijekovima. Evidencije o potrošnji i zalihama lijekova se najčešće vode ručno na obrascima u papirnoj formi, te ne omogućavaju da domovi zdravlja raspolažu sa podacima o stanju zaliha lijekova u domu zdravlja u realnom vremenu. Interne i eksterne kontrole potrošnje i zaliha lijekova u domovima zdravlja ne daju kvalitetan uvid u snabdjevenost domova zdravlja potrebnim lijekovima. Izvještavanje o potrošnji lijekova Instituta za javno zdravstvo od strane većine domova zdravlja nije rađeno redovno niti na pravilan način – upozoravaju revizori.
Takođe, domovi zdravlja ne posvećuju adekvatnu pažnju utvrđivanju realnog obima potrebnih lijekova sa Liste, usljed čega povlačenje ugovorenih količina lijekova u postupcima centralizovanih javnih nabavki varira od 50 do 80 odsto po postupku.
Usljed diskontinuiteta i neuspješnosti centralizovanih javnih nabavki, neadekvatne procjene obima potrebnih lijekova i nabavke lijekova sa dodatne liste, domovi zdravlja koji su bili predmet detaljnijeg revizijskog ispitivanja, su preraspoređivali ugovorene lijekovu u centralizovanim javnim nabavkama, provodili samostalne nabavke lijekova, te upućivali pacijente da kupe lijek vlastitim sredstvima, sa ili bez mogućnosti refundacije.
–Cijene postignute u samostalnim nabavkama domova zdravlja su u prosjeku nepovoljnije za oko 30 odsto u odnosu na cijene postignute u centralizovanim javnim nabavkama, a cijene po kojima su izvršene refundacije nepovoljnije su za oko 20 odsto u odnosu na cijene postignute u samostalnim nabavkama domova zdravlja – navodi se u najnovijem izvještaju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu