Neadekvatna primjena antibiotika u većini slučajeva dovodi do stvaranja multirezistentnih bakterija, a ovaj opasan trend zastupljen je i u Bosni i Hercegovini.
Pacijenti veoma često posežu za samoliječenjem antibioticima, a u BiH godišnje se potroši okvirno pet miliona kutija ovakve vrste lijekova.
Dok antibiotike uzimaju “na svoju ruku”, građani nisu ni svjesni da sebe dovode u moguću opasnost od antimikrobne rezistencije što kasnije stvara problem u liječenju teških infekcija.
Problem uočen 2003. Godine
Načelnica Zavoda za kliničku farmakologiju u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli dr. Aldina Ahmetagić kaže da svjesnost o racionalnoj upotrebi antibiotika u BiH mora biti podignuta na znatno veći nivo.
Mi smo problem primjene antibiotika uočili 2003. godine i od tada je preduzet niz aktivnosti uz koje je došlo do poboljšanja u racionalnoj primjeni, međutim, potrebno je raditi na edukaciji kako bi se zaustavilo samoliječenje pacijenata – kaže Ahmetagić.
Nerijetko se dešava da građani nakon što primijete infekciju po automatizmu kreću put apoteke u kojoj bez ljekarskog recepta uzimaju antibiotike “na svoju ruku”.
Ahmetagić kaže i da se često dešava da pacijenti antibiotike uzimaju i za smanjenje tjelesne temperature, određene bolove i slično, što je izuzetno pogrešan korak.
– Pored svojih nus-pojava koje svaki lijek sa sobom nosi, pa i antibiotik, najveću komplikaciju predstavlja stvaranje multirezistentnih sojeva. Tako da naprimjer imamo slučajeve da antibiotici ne djeluju na blage infekcije koje se liječe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tada moramo ostvariti tercijalni pristup liječenja – navodi Ahmetagić.
U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli svakom pacijentu se antibiotici propisuju nakon obavljenog antibiograma. Međutim, nerijetko se dešava da se u lokalnim domovima zdravlja ovakva vrsta lijekova daje i prije adekvatno uzete anamneze.
Predsjednik Udruženja mikrobiologa BiH dr. Nijaz Tinjić kaže da je problem prevelike potrošnje antibiotika zastupljen u cijelom svijetu.
On kaže i da u svijetu godišnje umre 700.000 ljudi zbog infekcija koje su uzrokovane multirezistentnim sojevima bakterija.
– Neadekvatna upotreba antibiotika može imati i druge neželjene efekte, tako da se dešava da svaki pet pacijent u bolnicu bude primljen zbog određenih komplikacija – navodi Tinjić.
Ljekari u nedostatku vremena propisuju antibiotike
U BiH je slučaj da i ljekari propisuju preveliku količinu antibiotika pacijentima, što je sasvim pogrešno, smatra predsjednica Udruženja doktora porodične medicine u TK dr. Senada Selmanović.
– Svi koji učestvuju u propisivačkoj praksi antibiotske terapije su odgovorni i svi bismo trebali povesti računa o tome da je veoma važno biti svjestan šta su nam antibiotici. Mi se susrećemo s tim da se ovi lijekovi još uvijek mogu nabaviti bez recepta, što je nedopustivo, a ljekari se nekada u nedostatku vremena, možda neznanja ili nedostatka prakse lako odluče za propisivanje ovakve vrste terapije – navodi Selmanović.
U korištenju antibiotske terapije je važno naglasiti da lijek mora biti propisan za pravu bolest, kao i da je većina aktunih stanja izazvana virusima te da se one ne liječe antibiotskim spektorom lijekova.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu