Kretao sam se iz pravca Niša nekom normalnom brzinom. Bila je neka sumaglica, a kada sam prošao Moravu – zid – izjavio je juče jedan od učesnika u lančanom sudaru.
Meterolog Đorđe Đurić objasnio je da je zbog geografskog položaja, magla na ovoj dionici česta, ali i da je juče ujutru veći dio zemlje bio pod maglom, kao i da će biti česta pojava i u narednim danima, sve dok traje Miholjsko leto.
– Trenutno smo pod uticajem anticiklona, zbog kog je vrijeme je suvo, stabilno i bez vjetra, što su idealni uslovi za gustu maglu. Što više budemo ulazili u zimski period, moguće je da će magle biti i tokom dana, a ne samo noću, ujutru, kao što je slučaj sada, tokom jeseni – upozorio je Đurić, piše Blic.
Magla se najčešće javlja u nižim dijelovima i u dolinama, te dionica na kojoj je juče došlo do udesa, pozicionirana je tako da se jutarnja magla javlja čak i ljeti, tokom tropskih dana, objasnio je on.
– Magla je meteorološka pojava koja je lokalnog karaktera, te u jednom dijelu grada može biti potpuno vedro, kao što se dešava recimo u centru Beograda, dok nedaleko odatle, kod Brankovog mosta, dakle čim se približite rijeci, bude magle. Vjerovatno je takva situacija bila i juče, da su ljudi iz potpuno vedrog vremena uletjeli u dionicu sa gustom maglom – kaže ovaj meteorolog.
Opasne kotline, doline i visoravni
On dodaje i da je zbog magle i klizav kolovoz, jer je ona kao oblak na zemlji, spusti se do tla zbog težine hladnog vazduha. Đurić naglašava da se magla najčešće javlja u dolinama, kotlinama i visoravnima, i naznačio je nekoliko lokacija gdje bi vozači trebalo da obrate posebnu pažnju na pojavu magle.
– Prethodnih dana, magla je bila česta u mjestima poput Leskovca, Niša, Vranja, Užica, Novog Pazara, Kraljeva, dakle, tamo gdje su kotline i nizije okružene planinama kaže Đurić.
On dodaje i da pojavu magle utiče i blizina riječnih tokova, pogotovo onih koji su smješteni u klisurama.
– Iz tog razloga, opasni su putevi koji su smješteni uz Ibar, Veliku i Zapadnu Moravu, kao i Drinu. Primjer koji se izdvaja jeste Bagrdanska klisura, jer je u pitanju izrazito suženje. Na ovoj dionici, uz samu Veliku Moravu nalazi se brdo, a uz njega je stiješnjen put.
Visoravni su takođe pogodne za stvaranje magle, kaže meteorolog. Požeška je najrizičnija, i nema dana kada je vrijeme vedro, stabilno i bez padavina, a da se u ovom rejonu ne stvara magla. Pešterska visoravan je, takođe, često maglovita.
Vjetrom protiv magle
U narednim danima biće znatno bolje u košavskom području, jer će duvati vjetar, pa se zbog njega neće taložiti gusta magla, objašnjava Đurić.
Kada je vidljivost između 500 i 1.000 metara, takva magla kategoriše kao slaba, ona između 500 i 200 metara, kao srednja, dok je gusta magla ona zbog koje je vidljivost smanjena na 200 metara. Poređenja radi, prema svjedočenjima vozača koji su učestvovali u jučerašnjem karambolu, vidljivost je bila desetak metara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu