Odlukom Vlade Republike Srpske utvrđeno je da se na banjalučki Univerzitet ove godine upiše 2.566 redovnih studenta, što je za 557 manje nego lane. Iako je broj mjesta smanjen, kapaciteti još nisu ni upola popunjeni, bar ako je suditi prema prvom upisnom roku, na kome se upisalo tek nešto više od 1.000 studenata.
Praznih mjesta ima na svim fakultetima, pa čak i najpopularnijoj medicini, gdje se mogu upisati još 103 studenta.
Puno mjesta ima i na Ekonomskom fakultetu, koji traži takođe još 103 studenta, a oko stotinu mjesta ima i na Pravnom, Mašinskom, te Poljoprivrednom fakultetu.
Prijeti li fakultetima gašenje?
Analizirajući ove brojke, stručnjaci nimalo nisu optimistični. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da će Univerzitet to što nema dobru upisnu politiku i to što ne mijenja način rada već 20 godina skupo platiti zatvaranjem fakulteta.
Odsustvo mogućnosti zapošljavanja sa fakultetskom diplomom je razlog više da mladi ljudi ne razmišljaju više o fakultetu. Mladi su se okrenuli praktičnim i stručnim obrazovanjima kako bi mogli da se zaposle u inostranstvu. Još jedan dokaz stanja u društvu je činjenica da nauka, znanje, struka i vještina nikome ne trebaju – kaže Pavlović.
Dodaje da su mladi shvatili da se nekim drugim putem traži posao, a to ih vodi do obrazovanja za konobara, kuhara, varioca i majstora za upravljanje CNC mašinama.
– Mladi su pametni i shvatili su situaciju u kojoj se društvo nalazi. Shvatili su da je odlazak na fakultet gubljenje vremena i novca, a to još ne shvata ni Ministarstvo obrazovanja niti Vlada. Pada nam upis i u osnovne škole jer nemamo natalitetnu politiku, a pada nam i upis na fakultete jer imamo lošu privrednu politiku – smatra Pavlović.
Dodaje da se fakulteti nisu prilagodili današnjoj privredi već i dalje obučavaju studente kao što su radili prije 20 godina, što predstavlja veliki problem za domaće visoko obrazovanje.
– Uskoro će doći do gašenje fakulteta jer nema interese za fakultet od koga nema koristi. Javni sektor ne može više da zapošljava, nema mjesta, a privatnici traže samo dobre radnike – zaključuje Pavlović.
Niko neće u matematičare
Upravo nedostatak upisne politike vidi se i kada je u pitanju školovanje za profesora matematike. Tako je najviše mjesta ostalo na Prirodno-matematičkom fakultetu, na kojem uprkos nedostatku profesora matematike na tržištu rada, ima još 181 prazno mjesto. Više od 50 praznih mjesta ostalo je na svim ostalim fakultetima u najvećem gradu Srpske.
Na banjalučkom Univerzitetu kažu da je najmanje mjesta ostalo na Fakultetu bezbjednosnih nauka, koji traga za još sedam studenata.
Drugi upisni rok raspisan je juče, a sudeći prema navedenim podacima mjesta ima kao i na prvom roku.
– Kako je predviđeno, na svih 17 organizacionih jedinica planiran je upis 200 studenata, a čije školovanje se pokriva iz budžeta. Na sufinansiranju ima mjesta za 1.065 studenata, a na samofinansiranju za njih troje. Takođe, ima mjesta i za 150 studenata sa statusom strani državljani, kao i 113 studenata koji će se školovati kao vandredni studenti – navode na Univerzitetu.
Dok se nadležni nadaju da će drugi rok popraviti stanje na fakultetima, stručnjaci kažu da je to što nijedan fakultet nije popunio sva mesta posljedica loše upisne politike i usklađenosti za tržištem rada.
Puno mjesta i na mesteru
Osim mjesta na prvom ciklusi, mogo je mjesta i za one koji žele da budu magistri, master ili doktori nauka.
Na drugom ciklusu studija planirano je da se upiše 1.266 studenata. Od navedenog broja, za studije na budžetu ima mjesta za 126 studenata.
– Na trećem ciklusu u akademskoj 2018/2019. godini na devet organizacionih jedinica planiran je upis još 123 studenta – navode na Univerzitetu podatke o mjestima za one koji žele da budu doktori nauka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu