U čast ove jedinstvene žene koja je uvijek bila ispred svog vremena donosimo vam priču o njenom nesvakidašnjem liku i životu.
Teta Ana je neko ko govori više od 10 jezika, proputovala je cijeli svijet i u svojoj 90-oj godini je upisala kineski. Uvijek je bila nasmijana. Pješke se pela na peti sprat. Kreirala je haljine koje su je činile najekstravagantnijom ženom u Zrenjaninu, prenosi Blic.
– Zašla sam u godine, ali i dalje se radujem svakom danu. Energiju mi daju moje kreacije. One me izdvajaju od ostalih, ljudi su se oduvijek okretali na ulici za mnom. Treba umjeti biti drugačiji. Dok bi se većina stidila takvih kreacija, ja ih sa ponosom prikazujem. Živim od ljubavi, hodam utabanim stopama svog sina, to su koraci od 1.000 milja. Živim i dalje u vremenu rokenrola, umjetnosti, slobodoumlja, ideja, kreativnost. Zarobljena sam u tom teatru magičnih snova i toliko mi je lijepo da ponekad plačem – rekla je jednom prilikom Ana Vukotić.
Kao profesor engleskog, zadužila je mnoge generacije djece za znanje koje imaju. Danas su oni odrasli ljudi, uspješni naučnici i umjetnici.
Anina porodična priča veća od života
Kao i sama Tetka Ana, i njena prošlost je izuzetno interesantna.
Kad je 1872. godine došla u Pariz sa namerom da izbliza vidi neka od najvećih dela svetska umetničke baštine, mlada engleska slikarka Ani Spred nije ni slutila da će u Luvru upoznati čovjeka svog života. Slučajni susret sa potpukovnikom srpske vojske i vitezom Legije časti promeniće iz temelja život devojke rođene 1842. godine u porodici engleskih velikaša iz Irske. Ani Spred tako će postati prva umjetnica koja je krajem devetnaestog vijeka na slikarskom platnu ovekovečila Milana i Nataliju Obrenović.
Jovan Vlahović bio je naočit oficir, nosilac Takovskog ordena i ruske Svete Ane, vitez austrijske Gvozdene krune i francuske Počasne legije.
Kao mladi kapetan bio je vrlo cijenjen na dvoru crnogorskog knjaza Nikole. Jovan je kasnije postao savetnik srpskog kralja Milana Obrenovića, a godine 1872. zatekao se na položaju visokog vojnog službenika u Ambasadi Srbije u Parizu. Upravo tada je u Luvru upoznao mladu umjetnicu Ani Spred.
Bila je to vatrena ljubav, ali Jovan je nedugo potom morao da se vrati u Srbiju, jer je počeo Srpsko-turski rat. On se zarekao Ani da će se vratiti i oženiti se njome. Poslije sedam godina, to je i ispunio. Uporna Ani čekala ga je sve to vrijeme.
Konačno, 1879. godine vjenčali su se u Kensingtonu, otmenom dijelu Londona, a potom se zaputili u Srbiju. Mladi bračni par živio je u Resavskoj ulici 45, preko puta tadašnje Vojne akademije u Beogradu. Bili su bliski dvoru kralja Milana Obrenovića.
Jovan opet ide u diplomatiju, koju konačno napušta 1894. godine zbog neslaganja sa kraljem. Umire u Trstu 1908. godine.
Ani i Jovan imali su sina Miodraga i kćerku Andu, sa kojom se Ani Spred vraća iz inostranstva u Beograd 1914. godine. Upravo te godine Anda, koja je već pobrala prve uspjehe kao virtuozna violinistkinja, upoznaje u Beogradu svog životnog saputnika: bio je to mladi profesor tadašnje agrogeologije Lazar Običan.
Zaljubili su se na prvi pogled. Mladi par vjenčao se iste godine, dok je austrougarska artiljerija već raspoređivana na lijevoj obali Save. Rat je svima promenio planove, pa su sve troje – Ani, Anda i Lazar – uhvatili poslednji voz za Atinu. Potom neko vrijeme provode u grčkoj prestonici, da bi se 1916. prebacili u Pariz, a Ani Spred Vlahović umire u Kanu 1918. godine.
Lazar i Anda Običan imali su petoro dece: Miću, Jovu, Veru, Anu i Marinu. Pretposljednja na ovom spisku je gospođa Ana Vukotić.
Govorilo se da je priča tetka Ane ekstravagantnija i glamuroznija od svakog holivudskog filma, upravo po njoj je prva diskoteka u Zrenjaninu dobila ime, kada je njen sin slikar, scenografi reditelj Milan Vukotić Vuka nazvao disko klub “Tetka Ana”, i to davne 1969.
Poslužila je kao inspiracija za naziv benda „Tetka Ana“, koji je osnovan 1977. u Zrenjaninu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu